"U svom tom ludilu ohrabrujuće je koliko je ljudi zapravo spremno stati iza dnevnika jedne žrtve zločinačkog režima i koliko će zapravo ljudi imati taj Dnevnik u obveznoj kućnoj lektiri. Znam da to nije dovoljno, jer ne mogu se teško stečene civilizacijske vrijednosti njegovati samo unutar famozna 'četiri zida' niti ovisiti o hiru pojedinca. One se podrazumijevaju, ne dovode se u pitanje, zdrava država ih ne dovodi u pitanje, čuva ih zakonima i Ustavom, a ako ipak dovodi, znak je da imamo ozbiljnih problema", govori Davor Ivankovac, jedan od najnagrađivanijih pjesnika mlađe generacije.

"U predstavi se ne bavimo ljudima koji su se bunili, nego smo naglasak stavili na ljude koji osjećaju 'mi bismo trebali pomoći', ali u jednom trenu zašute, odustanu. Odjednom više nisu bitni razlozi, argumenti, izražavanje mišljenja, nego je najvažnije tko je agresivniji i tko je glasniji. Tako se dogodi da se odjednom probudiš u zemlji punoj nepravde i nelogičnosti pitajući se što se upravo dogodilo oko mene. Zato je to prvenstveno predstava o ljudima koji su spremni podržati migrante, ali zbog okolnosti nisu uspjeli inzistirati na svojim stavovima", govori o predstavi Žiga Divjak, nagrađivani slovenski redatelj.

Može li suvremena umjetnost uopće iskoračiti van svojih okvira bez pretvaranja u spektakl? Je li moguće pretvoriti umjetnički iskaz u efektni politički angažman? Takva pitanja vode nas knjizi eseja Umjetnost i vlasništvo danas i drugi eseji engleskog autora Johna Bergera (1926 – 2017), prvom naslovu biblioteke Tendencija u izdanju BLOK-a.

Konceptualna multimedijalna izložba kao refleksija unutarnjeg subjektiviteta.

U zagrebačkom spomen-parku Dotrščina 22. rujna izvedena je ovogodišnja memorijalna umjetnička intervencija u čast žrtava fašizma.

Nagrade 34. salona mladih jučer su dodijeljene u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, a u službenoj konkurenciji dodijeljene su čak tri HPB novčane nagrade, jedna Pohvala, MSU nagrada, Nagrada Galerije Kranjčar i Nagrada Ljevaonice umjetnina Ujević, dok je izvan službene konkurencije, zahvalnošću anonimnog filantropa, uručena i novčana Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku.

Magic Carpets, projekt koji se odvija u 13 europskih zemalja inspiriran putovanjima kao čežnjom, potrebom i nužnošću, tijekom lipnja i srpnja slijeće i na naše prostore. Hrvatski partner u projektu, tvrtka Lab852 iz Zagreba projekt će realizirati na dvije lokacije – u gradu Zagrebu i u Jelsi na Hvaru, u suradnji s umjetnicama Maj Horn iz Danske, Paulinom Almeidom iz Portugala te zajednicama koje privremeno ili stalno nastanjuju ove prostore.

Četvero hrvatskih umjetnika boravi u rezidencijalnom programu u tri europske zemlje, dvije inozemne umjetnice dolaze na rezidenciju u Hrvatsku! Platforma Magic Carpets, koju čini 13 partnera iz jednako toliko država Europe nastala je s ciljem pružanja podrške umjetnicima u usponu, za predstavljanje njihovog rada u međunarodnim okvirima i djelatnicima u kulturi za implementaciju strategija razvoja publike i stimulaciju međunarodnih aktivnosti.

Predsjednik Kinokluba Zagreb Vedran Šuvar: "Hrvatski ili ne, film se sigurno ne definira po sadržaju jer valjda nikome nije ambicija uvoditi takva sadržajna ograničenja, oblike cenzure i to nazivati hrvatskim filmom. Imamo javno financiranu kinematografiju, što je najbolji oblik filmskog profesionalizma - tamo gdje odluke donose umjetnički savjetnici koji dijele javni novac. Ono što je problem je da je naša filmska zajednica mala te je premrežena u najboljem slučaju međusobnim poznanstvima".

Projekt Serbia and Kosovo: Intercultural Icebreakers razvijen je i provodi se u sklopu aktivnosti Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, a posredstvom umjetnosti i kulture potiče mlade iz Srbije i Kosova u zajedničke aktivnosti koje uključuju produkciju radova. Temeljni cilj programa je doprinijeti obnovi nekadašnjih veza i stvarati nove među mladima, ali i akademskim i umjetničkim krugovima, medijima i organizacijama civilnog društva iz Beograda i Prištine i drugih gradova, kao doprinos otvaranju dijaloga i normalizaciji između dviju zemalja. O programu za H-Alter govori njegova voditeljica, Jelena Džombić iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.