Drugi nastavak teksta Vlaste Jalušič: Diskurs civilnog društva osamdesetih godina imao je mobilizacijsku i homogenizacijsku ulogu prethodne pripreme za promjenu vlasti, pri čemu je samo preuzimanje vlasti bilo prvenstveno homogeno djelovanje. Trebalo bi ozbiljno promisliti činjenicu da su najuspješnije tranzicijske države prije svega one s visokim stupnjem etničke čistoće

Objavljujemo feljtonizirani tekst slovenske politologinje Vlaste Jalušič: Isključivo kvantitativno, formalno i institucionalno uređeno civilno društvo samo po sebi ne može predstavljati garanta demokracije; NVO-izacija civilnog društva još ne znači aktivnu i demokratičnu zajednicu odgovornih državljana. Takvo civilno društvo može značiti i suprotno, otvaranje prostora za nedemokratske fundamentalističke i lokalno samozatvorene inicijative, koje su potkrijepljene nacionalizmima, šovinizmima i rasizmima, i koje mogu inicirati čak i nasilna rješenja

Sredinom prošlog mjeseca neočekivano nas je zahvatila neka neopisiva toplina u grudima, kada smo ponosno svjedočili povijesnom trenutku Lijepe nam naše: Sanader i Bush ispijali su kave i pritom se u zanosu nadglasavali čija je obala ljepša. Tom, sada već legendarnom, trijumfu hrvatske politike, bili su opijeni svi, od našeg premijera i ostatka vladajuće garniture pa sve do posljednjeg medija. Sanader je pak bio toliko ganut da je po izlasku iz Bijele kuće zaboravio spomenuti ono najbitnije: Bushevo yes Hrvatskoj u NATO već 2008!

Intervju s Paulom Stubbsom, teoretičarem, aktivistom i kritičarem civilnog društva: Tranzicija ponekad lomi ljudske biografije. Svjestan sam da su komunisti postali nacionalisti, ali postoje ljudi koji su još osamdesetih godina sudjelovali u inicijativama i borbama za okoliš, ljudska prava, pitanja roda i izgradnje mira, a koji su ostali na istom životnom putu, baveći se istim pitanjima. To je važno, posebno u sklopu propitivanja ustaljene ideje da tada nismo imali civilno društvo, već smo u tom segmentu bili tabula rasa.

Koprcamo se komunicirajući simboličnim akcijama, dok nam nasmiješeni vladari krešu krila. Kad sam prvi put čitao o kampanji STAND UP dugo sam buljio u nevjerici. Prvo sam pomislio kako se radi o nekoj fori, performanceu, čemu već. Nakon što je zbunjenost prošla, dileme više nije bilo. STAND UP kampanja je zazivala što veći broj ljudi da 15. i 16. listopada fizički ustanu i time iskomunicira svoju poruku za borbu protiv siromaštva u svijetu. Ček', čekaj malo, pomislio sam, pa to oni misle kako bismo borbu protiv siromaštva trebali iskomunicirati (koji dobar izraz) tako da jedan dan ustanemo iz svojih stolica?!

Istraživanje je naručio AED, a proveo ga je Institut Ivo Pilar

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, najveća i najuglednija organizacija za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, nedavno se pohvalio da ga - doduše gotovo simboličnim iznosima - sponzoriraju tvrtke Coca Cola Beverages, Atlantic Trade, Magma, T-HT, Jadranski luksuzni hoteli Dubrovnik, Splitska banka... Neke od njih na različite se načine dovodi u vezu sa nimalo zanemarivim kršenjima ljudskih prava. Istražujemo: kako to da je HHO prihvatio njihov novac, i zašto su ga one u HHO uložile?

Stanje u Uredu pravobraniteljice kao povod za polemiku o civilnom društvu: "Tretirajući civilno društvo kao kolektivitet, Sanja Sarnavka postupa kao ostrašćeni kritičari udruga koji im spočitavaju različite kolektivne osobine, od koristoljublja pa do veleizdajničkih djelovanja..." odgovara Bojana Genov na reakciju udruge B.a.b.e. povodom zbivanja u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Prva Civildreta, emisija o civilnom društvu koja svakog drugog utorka ide na valovima Stojedinice, bila je posvećena stavovima javnosti o nevladinim organizacijama. Gošća je bila dr. Renata Franc, voditeljica istraživanja o stavovima javnosti prema nevladinim organizacijama koje je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Najvećim postignućem civilnog društva u ovoj godini anketirane su aktivistice i aktivisti proglasili zaustavljanje projekta Družba Adria. Najlošije je ocijenjen rad Ureda za udruge. Osobe godine su pripadnice i pripadnici zelenog pokreta koji su odnijeli pobjedu nad Družba Adriom, a neslavnu titulu najnepopularnije osobe ponijela je Jadranka Cigelj.