Civilno društvo kao privjesak vlasti, civilno društvo kao čimbenik pozitivnih društvenih promjena: Moglo bi se reći da dio organizacija civilnog društva koje smo anketirali u našem istraživanju pripada uvezenom, virtualnom civilnom društvu, koje se uglavnom financira inozemnim donacijama. Oni se civilnim društvom bave u okviru svojih projekata, a zapravo ne prakticiraju civilnost.

Civilno društvo kao privjesak vlasti, civilno društvo kao čimbenik pozitivnih promjena: 'Opozicijsko iskustvo nekih civilnih organizacija u devedesetima dijelom je bilo zamkom njihovog budućeg razvoja. Dio javnosti prepoznao je da glasne organizacije civilnog društva nisu zadržale istu kritičnost prema postupcima koalicijske vlasti... Potiho se govorilo o problemima netransparentne dodjele izdašnih stranih donacija, klijentelizma u krugu primatelja njihovih donacija, te o autoritarnom vođenju dijela uglednih organizacija.'

Za razliku od "pravih" filantropski zamišljenih akcija u kojima su krajnji korisnici treće osobe, dok se humanitarna birokracija koja čitavu stvar organizira tek usput omasti većim ili manjim dijelom prometa, u humanitarnoj akciji Sendvič i pivo uopće ne želimo kriti naše grabežljive namjere: krajnji korisnici smo mi, organizatori pribavljanja financijskih sredstava, članovi H-alterove redakcije, H-alterove suradnice i suradnici.

Nije više bitno koja je krivlja, jer obje su Jadranke dokazale apsolutnu nekompetentnost za posao kojim se bave. Osim toga, obje su izgradile karijeru manipulirajući emocijama – jedna u ulozi žrtve koja je puno propatila, druga u ulozi sućutne majke tješiteljice.

Sandra Benčić, aktivistica koju je SOA sigurnosno provjeravala, što je dovelo do razrješenja predsjednice Vladina ureda za udruge Jadranke Cigelj: Nismo znali zašto me provjeravaju, no slutili smo da to ima veze sa nominiranjem za članstvo u Savjetu za razvoj civilnog društva. Činilo nam se nemogućim da bi u 2006.godini netko naručio sigurnosnu provjeru...

Anketirane aktivistice i aktivisti najvećim su uspjehom proglasili inicijativu Pravo na grad, tako da njezinim protagonistima u H-alterovoj anketi pripada titula osoba godine. Najnegativnije je ocijenjena neaktivnost novoizabranog saziva Savjeta za razvoj civilnoga društva, pa Vladin Ured za udruge, koji je trebao sazvati prvu sjedicu Savjeta, zaslužuje H-alterovu magareću klupu. Anketirani samokritički navode i nedovoljno reagiranje civilnog društva na skandalozna kršenja procedure u postupku protiv Branimira Glavaša, te neaktivnost udruga oko namjeravanog uvođenja Hrvatske u NATO pakt.

Najvažnije akcije u 2006: Medijske naslovnice, pune virtualne ladice, šokantni naslovi, obilježili su ovogodišnju aktivnost civilno-društvene scene u Hrvatskoj. Od nadzora tajnih službi preko trgovanja ljudima i ratnih zločina do gay festivala i homofoba, civilno društvo je ove godine imalo varijetet iskoraka u javni prostor.

Država neutemeljenom propagandom prikriva odgovornost oko ulaska Hrvatske u NATO. Civilna scena dosada nije iskazala veći interes ili volju za zajedničkim angažmanom, a sve se svodi na tek pokoji glasniji istup pojedine mirovne udruge. Okruglim stolom održanim u Zagrebu 13. prosinca tome se očito htjelo stati na kraj, ili možda barem prividno pokazati kako se situacija mijenja

Na kontingentnost civilnog društva najbolje ukazuju grassroots nacionalizmi koji su prouzročili ratove, te uloga nekih pokreta i nevladinih organizacija koji su bili institucionalizirani i poduprti od strane režima u funkciji organiziranja krivice za počinjene zločine. Ta uloga je u Hrvatskoj, a također i drugdje, pripala veteranskim i sličnim udrugama koje su za režim igrale ulogu partnerskog civilnog društva, dok su druge civilnodruštvene organizacije, koje su se protivile ratu i kritizirale režim, bile marginalizirane i ovisne o tuđoj potpori.

Treći nastavak teksta Vlaste Jalušič: U skoro čitavoj Jugoslaviji postojali su različiti oblici civilnodruštvenih pokreta. Oni su danas u velikoj mjeri potisnuti u amneziju, jer bi rušili različite nacionalne interpretacije razbijanja i raspada Jugoslavije i njima pripadajuća herojstva. Amnezija u vezi s političkim aktivizmom i izvorom baršunastih revolucija pripada sklopu interpretacija političkih promjena oko godine 1989. kao djela nacionalnih političkih i drugih elita. U Hrvatskoj je, recimo, služila brisanju svakog povijesnog kontinuiteta i osudi jugonostalgičara od strane Tuđmanova režima