Članci tagirani sa: civilno društvo stranica 10 od 12

ČIMBENIK ILI PRIVJESAK? - 2. dio

Civilno društvo kao privjesak vlasti, civilno društvo kao čimbenik pozitivnih društvenih promjena: Moglo bi se reći da dio organizacija civilnog društva koje smo anketirali u našem istraživanju pripada uvezenom, virtualnom civilnom društvu, koje se uglavnom financira inozemnim donacijama. Oni se civilnim društvom bave u okviru svojih projekata, a zapravo ne prakticiraju civilnost.

ČIMBENIK ILI PRIVJESAK? - 1. dio

Civilno društvo kao privjesak vlasti, civilno društvo kao čimbenik pozitivnih promjena: 'Opozicijsko iskustvo nekih civilnih organizacija u devedesetima dijelom je bilo zamkom njihovog budućeg razvoja. Dio javnosti prepoznao je da glasne organizacije civilnog društva nisu zadržale istu kritičnost prema postupcima koalicijske vlasti... Potiho se govorilo o problemima netransparentne dodjele izdašnih stranih donacija, klijentelizma u krugu primatelja njihovih donacija, te o autoritarnom vođenju dijela uglednih organizacija.'

Humanitarna akcija „Sendvič i pivo“

Za razliku od "pravih" filantropski zamišljenih akcija u kojima su krajnji korisnici treće osobe, dok se humanitarna birokracija koja čitavu stvar organizira tek usput omasti većim ili manjim dijelom prometa, u humanitarnoj akciji Sendvič i pivo uopće ne želimo kriti naše grabežljive namjere: krajnji korisnici smo mi, organizatori pribavljanja financijskih sredstava, članovi H-alterove redakcije, H-alterove suradnice i suradnici.

ANATOMIJA SLUČAJA SOA

Nije više bitno koja je krivlja, jer obje su Jadranke dokazale apsolutnu nekompetentnost za posao kojim se bave. Osim toga, obje su izgradile karijeru manipulirajući emocijama – jedna u ulozi žrtve koja je puno propatila, druga u ulozi sućutne majke tješiteljice.

KAKO ME PROVJERAVALA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA

Sandra Benčić, aktivistica koju je SOA sigurnosno provjeravala, što je dovelo do razrješenja predsjednice Vladina ureda za udruge Jadranke Cigelj: Nismo znali zašto me provjeravaju, no slutili smo da to ima veze sa nominiranjem za članstvo u Savjetu za razvoj civilnog društva. Činilo nam se nemogućim da bi u 2006.godini netko naručio sigurnosnu provjeru...

5+5 ANKETA CIVILNO DRUŠTVO 2006.

Anketirane aktivistice i aktivisti najvećim su uspjehom proglasili inicijativu Pravo na grad, tako da njezinim protagonistima u H-alterovoj anketi pripada titula osoba godine. Najnegativnije je ocijenjena neaktivnost novoizabranog saziva Savjeta za razvoj civilnoga društva, pa Vladin Ured za udruge, koji je trebao sazvati prvu sjedicu Savjeta, zaslužuje H-alterovu magareću klupu. Anketirani samokritički navode i nedovoljno reagiranje civilnog društva na skandalozna kršenja procedure u postupku protiv Branimira Glavaša, te neaktivnost udruga oko namjeravanog uvođenja Hrvatske u NATO pakt.

POBUNE, PROTESTI I RADIKALNI VRISKOVI

Najvažnije akcije u 2006: Medijske naslovnice, pune virtualne ladice, šokantni naslovi, obilježili su ovogodišnju aktivnost civilno-društvene scene u Hrvatskoj. Od nadzora tajnih službi preko trgovanja ljudima i ratnih zločina do gay festivala i homofoba, civilno društvo je ove godine imalo varijetet iskoraka u javni prostor.

Civilno društvo i NATO: MLAČNO, MRAČNIJE, NAJMRAČNIJE...

Država neutemeljenom propagandom prikriva odgovornost oko ulaska Hrvatske u NATO. Civilna scena dosada nije iskazala veći interes ili volju za zajedničkim angažmanom, a sve se svodi na tek pokoji glasniji istup pojedine mirovne udruge. Okruglim stolom održanim u Zagrebu 13. prosinca tome se očito htjelo stati na kraj, ili možda barem prividno pokazati kako se situacija mijenja

IDEOLOGIJA I REALNOST CIVILNIH DRUŠTAVA - IV dio: Kako smo preživjeli rat

Na kontingentnost civilnog društva najbolje ukazuju grassroots nacionalizmi koji su prouzročili ratove, te uloga nekih pokreta i nevladinih organizacija koji su bili institucionalizirani i poduprti od strane režima u funkciji organiziranja krivice za počinjene zločine. Ta uloga je u Hrvatskoj, a također i drugdje, pripala veteranskim i sličnim udrugama koje su za režim igrale ulogu partnerskog civilnog društva, dok su druge civilnodruštvene organizacije, koje su se protivile ratu i kritizirale režim, bile marginalizirane i ovisne o tuđoj potpori.

IDEOLOGIJA I REALNOST CIVILNIH DRUŠTAVA - III dio: Prešućene osamdesete godine

Treći nastavak teksta Vlaste Jalušič: U skoro čitavoj Jugoslaviji postojali su različiti oblici civilnodruštvenih pokreta. Oni su danas u velikoj mjeri potisnuti u amneziju, jer bi rušili različite nacionalne interpretacije razbijanja i raspada Jugoslavije i njima pripadajuća herojstva. Amnezija u vezi s političkim aktivizmom i izvorom baršunastih revolucija pripada sklopu interpretacija političkih promjena oko godine 1989. kao djela nacionalnih političkih i drugih elita. U Hrvatskoj je, recimo, služila brisanju svakog povijesnog kontinuiteta i osudi jugonostalgičara od strane Tuđmanova režima