Prije nekoliko dana počela je crowdfunding kampanja za knjigu #ŽeneBiH, koja donosi kratke biografije i priče preko 50 izuzetnih žena iz BiH. U samo nekoliko sati, planirani iznos je prikupljen - velik uspjeh za autorice Amilu Hrustić Batovanja, Hatidžu Gušić i Mashu Durkalić. "Naš cilj je bio da damo doprinos vidjivosti žena koje su radile, a i dalje rade na tome da učine naše društvo boljim, da zauzmu javni prostor i rade što žele, istovremeno rušeći stereotipe i patrijarhalne norme, te otvarajući put svim drugim ženama”, pričaju nam autorice. Kampanja se nastavlja, planova ne nedostaje.

Dvije su zajednice u središnjoj Bosni i Hercegovini imale razloga za slavlje u posljednjih nekoliko tjedana jer su postigle velike pobjede u kampanjama protiv malih hidroelektrana u blizini Fojnice i Kruščice. Prosvjedujući protiv MHE Luke, građani su dežurali na licu mjesta čak 325 dana, i za vrijeme zime, kada su samo tanki drveni zidovi improvizirane kolibe stajali između njih i zaleđenog okruženja. Sada stanovnici doline Željeznica mogu odahnuti, a njihova borba inspirirala je druge - sve više zajednica moglo bi početi vjerovati da je promjena moguća i zajednički raditi na tome.

Više od tisuću izbjeglica i migranata luta i čeka po Bihaću, u njegovim se napuštenim i oronulim zgradama sklanja, u želji da nastave preko zelenih bregova, do granice s Hrvatskom pa dalje u Europu, gdje već tko sanja, gdje ima obitelj, gdje može dobiti posao. Ljudi su ovdje došli od svugdje – Iran, Pakistan, Afganistan – izgovaraju najčešće. Kiša je neumorna, u rukama im boce vode i energetska pića, a oči izgledaju kao konj kojeg su predugo tjerali na juriš – ne sjaje se, nego gore. "Malo nam je grad živnuo. Neka ih, i mi smo bili izbjeglice", komentiraju gosti u lokalnom kafiću.

Pet godina proteklo je od odlaska zadnjeg stroja iz kanjona rijeke Željeznice, a njezini branitelji tek sada mogu odahnuti. Zbog isteka ugovora o koncesijama za mini-hidroelektrane (MHE) Luke, Bakovići, Željeznica, Željeznica 3 i Žica te nepostojanjem zahtjeva za produženjem istih, navedeni ugovori prestali su važiti, odnosno gradnje navedenih MHE na rijeci Željeznici neće biti.

Renato Rakić, banjalučki slikar i pedagog: "Na prostoru Balkana jako je malo principa rada koji zaista otvaraju naša interesovanja. Kao đak i prijatelj, a sada kao predavač, odnosim se s poštovanjem prema svakom pojedincu, odgovaram na svako pitanje. Dijeliti znači imati. Roditelji, sistem, okruženje svjesno osuđuje kreativca. Dišemo stabla, a rijetko su nam tema razgovora. Čovjek je za mene primitivno biće koje raznim metodama neko bombarduje programski. Da troši, ne misli, ne vidi, ne čuje i ne govori. Prosječan čovjek ustaje, jede, troši, spava, reprodukuje se, ponavlja".

Danas je 25. godišnjica zločina u Ahmićima. U tom su mjestu su pripadnici Četvrte bojne Vojne policije HVO-a i Jockeri, postrojba za posebne namjene navedene policije, 16. travnja 1993. godine ubili 116 civila, od kojih 32 žene i 11 djece. Najmlađa beba imala je samo tri mjeseca. Neki počinitelji, ponajprije zapovjednici zločina u Ahmićima, osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, a pojedini od njih su u zatvor dospjeli tek nakon dugotrajnoga skrivanja u kojemu su imali logističku i drugu pomoć izvjesnih državnih organa, poručuju iz Documente.

Projekt #ženeBiH koji vode Amila Hrustić Batovanja, Masha Durkalić i Hatidža Gušić, upoznaje nas s feminističkim heroinama Bosne i Hercegovine.

Nakon što je čuo osuđujuću presudu, Slobodan Praljak popio je otrov. Dugo građena i pomno održavana nacionalistička mitologija mučenika, žrtve i heroja, dobila je završni pečat. Svi će sada pričati o Praljku, svi će pamtiti Praljkov performans. Tko će pričati o njegovim žrtvama, tko uopće pamti žrtve? I što sa svima nama koji nemamo privilegiju popiti otrov?

Muhamed Jusić: Optužbe za radikalizaciju Bošnjaka na temeljima njihovog vjerskog identiteta su konstantan narativ koji se na ovim prostorima promoviše već decenijama. Oni koji politiziraju pitanje nasilnog ekstremizma u BiH ne čine to kako bi se taj problem riješio nego kako bi na njemu politički profitirali. Najlakši način da se bošnjački i bosanski politički faktor delegitimira i time otvori prostor podjeli BiH ili njenom političkom i ekonomskom podjarmljivanju susjedima jeste da se on svede na status vjerske manjine.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH upozorava na stihijsku igradnju hidroelektrana i uništavanje rijeka - pogledajte video Sloboda rijekama.