Već tjednima traju antirežimski prosvjedi diljem Irana. Raste broj ozlijeđenih, ubijenih i uhićenih. S jedne strane, govori se o vanjskom pokušaju destabilizacije Irana. S druge su prosvjedi izraz nezadovoljstva ekonomskom situacijom i pitanjima životnog standarda. Arang Keshavarzian, profesor za bliskoistočnu politiku, NYU: "Fokus analitičara na Teheran nastoji suziti spektar politike na pitanja izbora, frakcijskog suparništva i međunarodne odnose. Ne obraća se pozornost na pitanja radne snage, okoliša i socijalne skrbi, koja su posljednjih desetljeća endemična u provincijskim gradovima."

Laura Silvia Battaglia, talijanska novinarka koja izvještava iz Jemena: "Imati pristup bolnicama znači, pogotovo u Hodeidi, ući u preplavljeni pakao, s ljudima posvuda, tražeći pomoć od liječnika i medicinskih sestara koji očajnički pokušavaju pronaći rješenja za spašavanje života. Međunarodne organizacije koje su još u zemlji nastoje dati sve od sebe, ali to nije dovoljno. Možete raditi na hitnim slučajevima, kao što MSF radi, ali što s kroničnim bolesnicima koje muče poremećaji bubrega, tumori, dijabetes - kad bolnice ne pružaju potrebne usluge? Sjever zemlje u potpunosti je izoliran."

Fawwaz Traboulsi, libanonski povjesničar i pisac: "Tehnički, Libanon bi trebao bankrotirati, ali nitko ga neće bankrotirati jer ne može dobiti ništa zauzvrat. Svjetska banka nam je nametnula koncept koji nema značenja. Što je korupcija? Kažu da je korupcija znak da imate preopterećeni javni sektor kojeg treba smanjiti, isto kao i javni budžet. To ne mijenja način na koji javnost profitira od javnog novca. Zbog toga ne postoji rješenje za nešto što zovemo korupcijom - implikacija je ta da je vlast korumpirana, dok je privatni sektor moralan."

Na autocesti smo prošli pokraj spaljene olupine automobila koja je ležerno stajala na rubnoj traci. Nekoliko minuta vožnje dalje, pedesetak metara od vojnog kontrolnog punkta usred bijela dana nekoliko mladića je održavalo natjecanje u driftanju sa svojim BMW-ima na raskršću priključka na autocestu. Vojska je sjedila i gledala. Libanonske ceste su bojno polje na kojemu nekoliko desetljeća stari Nissani i najnoviji Porschei dijele iste ožiljke. Nakon što taksi prođe administrativnu liniju koja dijeli Bejrut od njegovih južnih predgrađa, scena se polako počinje mijenjati.

Nedavno je održan referendum za nezavisnost iračkog Kurdistana, a prema podacima izborne komisije, s izlaznošću od 72 posto, više od 92 posto glasača glasalo je za nezavisnost Kurdistana. Institucije, vođe pa i gotovo čitava javnost Izraela snažno su podržali aspiracije iračkih Kurda za samostalnošću. Što navodi Izrael i Izraelce da tako ujedinjeno podržavaju iračke Kurde? S pozicije službene politike Izraela, apsolutno dominantan argument za podršku iračkim Kurdima je taj da njihova potraga za neovisnošću izaziva ogromne probleme rivalima Izraela.

Europa i Bliski istok već su dugo vremena u neprestalnoj komunikaciji. I dok je taj odnos u proteklim desetljećima uzimao oblik europskog imperijalnog i orijentalističkog, patronizirajućeg odnosa prema regiji koju je Europa uglavnom vidjela kao vlastito igralište za bogaćenje i eksploataciju, u 21. stoljeću dinamika se donekle promijenila - Bliski istok se počeo sve više približavati Europi, i to na više načina. Kakvo je i koliko znanstveno proučavanje Bliskog istoka u Europi, regiji i Hrvatskoj?

Ovih dana (25. rujna) obilježava se četrnaesta godišnjica smrti Edwarda Saida, književnog kritičara i intelektualca širokog spektra. Mnoge stvari o kojima je Said pisao - od načina na koji Zapad percipira i predstavlja Istok do palestinskog pitanja - i danas su goruće pitanje. Kao ustrajan zagovornik ljudskih prava i humanističkog pristupa, Said je većinu života živio kao prognanik, što iz rodne Palestine, što iz mainstream promišljanja zemlje u kojoj je živio, SAD-a. O Saidu i značaju njegovih djela, razgovarali smo s Judith Butler, Laleh Khalili, Avijem Shlaimom i Ilanom Pappéom.

Ovih dana obilježava se 35 godina od masakra u izbjegličkim kampovima Sabri i Šatili. Pogledajte fotografije Ivane Perić iz Šatile, snimljene 2015. i 2016. godine.

Jehan Bseiso, palestinska pjesnikinja i humanitarna radnica (Doktori bez granica): "Mediji izvještavaju o premorenosti od izbjeglica i premorenosti od suosjećanja. Ideju da suosjećanje može biti iscrpljeno smatram zastrašujućom. Proganja me izbjeglička kriza, a ona je globalna. Opsjednuta sam u svome radu, slikama tijela koja se hvataju za narančaste prsluke za život, a noću me ne napušta misao kako je sve to slučajno, da se ne radi o meni, o mojoj obitelji. Poezija je sada mjesto sjecišta koje prikazuje eksplozivne izbore za koje sam se odlučila kao humanitarna radnica i autorica."

Katarska sapunica nespremne je zatekla čak i najrevnije pratitelje političkih zbivanja na Bliskom istoku. Ono što je iznijela na svjetlo dana jest činjenica kako su nebrojene dosadašnje analize bliskoistočne geopolitičke scene kao bojnog polja na kojem se vodi sudbinska borba između sunita i šijita krajnje simplificirani pogledi na regiju. Stvarnost je mnogo kompliciranija, osobito na polju koje se naziva sunitskom frontom, za koju su mnogi, uključujući i Donalda Trumpa, mislili da je sposobna povesti ujedinjenu borbu protiv Irana i uz Iran vezane organizacije i paravojske.