Na pojedinim zagrebačkim ulicama uočili smo novu prometnu signalizaciju

Marc van Woudenberg, Amsterdamize.com: Ne čudim se da ljudi u Zagrebu ne koriste "biciklističke staze". To nije infrastruktura, to je samo boja na pločniku. Potrebna vam je velika debata o tome što uopće želite da ovaj grad bude, jer je urbano planiranje u Zagrebu potpuno bazirano na automobilima.

"Biciklom kroz Hrvatsko zagorje, Prigorje, Podravinu i Slavoniju": Svijetlih vremena novinarske forme u izumiranju prisjetili smo se čitajući zbirku putopisnih reportaža legendarnog hrvatskog novinara Franje Fuisa koju je prošloga mjeseca izdala Matica Hrvatska Virovitica.

Povodom Dana planeta Zemlje više od tisuću biciklista provozalo se Zagrebom upozoravajući kako razumijevanje i snalaženje u složenosti trenutne globalne ekonomske, ekološke i energetske krize te implikacijama toga na lokalnu razinu, daleko prelaze kapacitete garniture na vlasti u Zagrebu, upravljačke i druge.

Biciklističke staze u Gradu Zagrebu već uobičajeno najmanje služe za bicikliranje, a više za prodaju borova, odlaganje lišća, odlagalište glomaznog otpada, terase kafića, a sada i za gomilanje snijega koji smeta parkiranju njegovog veličanstva - automobila.

Grad Zagreb ne odustaje od ucrtavanja žutih crta na pločnicima i njihova nazivanja biciklističkim stazama. Pogledajte kako izgleda najnovija biciklistička staza koja je ovih dana ucrtana na pločniku Trakošćanske ulice!

Smanjivanje emisija štetnih plinova, povećanje kvalitete zraka u gradu, smanjenje buke i gužve na cestama, svemu ovome moglo bi pridonijeti prevoženje lakših tereta po središtu grada teretnim biciklima umjesto motoriziranim vozilima.

Grad Zagreb potrošio je u posljednje dvije godine 160 000 kuna na spiralne stalke za bicikle koje biciklisti složno ocjenjuju kao neufunkcionalne i nesigurne. S druge strane, cijeli grad ima tek desetak parkirališta za bicikle s puno funkcionalnijim klamericama.

Pogledajte kako izgleda bicikliranje po francuskom Nantesu, gradu veličine Zagreba, koji ima projekt gradskih bicikala sa 102 postaje i zonu smirenog prometa, ograničenja brzine na 30 kilometara na sat u središtu grada.

Pozivamo vas da nam pošaljite fotografije i videe loših rješenja, alanfordovskih staza, rupa na cesti, stalaka koji koriste tek paukovim mrežama i sličnih urbanih instalacija zagrebačkih planera koje nazivaju biciklističkom infrastrukturom. Objavit ćemo ih u fotogaleriji, a najvrjednije čitatelje i čitateljice nagradit ćemo majicom biciklističke tematike!