Prije točno tri desetljeća srušen je Berlinski zid, a EU ne odustaje od politike zidova.

"Investiramo u to 100 posto profita", kaže Fátima González-Torres iz Ecosije, njemačke tvrtke koja je pokrenula istoimeni pretraživač interneta koji vam omogućuje da svaku pretragu uposlite u sadnju stabala. Do sada su posadili 72 milijuna novih stabala. "Ne postoji takva stvar kao što je potpuno privatna tvrtka i privatno vlasništvo. Dijeljenje nije izbor, nego činjenica jer i zrak i vodu svi dijelimo. Svaka tvrtka mora vratiti nešto društvu", čuli smo u berlinskom uredu ove neobične tvrtke koju nije moguće prodati, a svojim zaposlenicima omogućuje i "klimatski dopust".

Maksimalna cijena najma u Berlinu sada je 9,8 eura po kvadratu, što je samo dva eura više od prosječne zagrebačke cijene kvadrata, a prosječna plaća u Berlinu je tri puta veća od one u Zagrebu. Berlin je zabranio i povećanja stanarina do 2022., a nakon toga moći će se povećavati samo u razini inflacije. Berlin nije jedini grad koji regulira tržište najma: tu su i Beč - u kojem je više od 50% stanova u javnom i zadružnom stambenom fondu, Barcelona - koja ograničava kratkoročni najam turistima kao i Amsterdam, te London - koji najavljuju značajne promjene u regulaciji najma od naredne godine. Što čeka Hrvatska?

Emisije iz njemačkog prometa i dalje su na gotovo jednakoj razini u odnosu na 1990., no berlinska živahna scena ekonomije dijeljenja ima ideju čime zamijeniti automobile, barem u nekom aspektu. Inicijativa FLotte Berlin nudi stanovnicima besplatnu posudbu više od 80 teretnih bicikala raspoređenih po brojnim berlinskim četvrtima. "Dosta ljudi u gradu ima automobil koji koriste možda jedno tjedno da bi otišli u nabavku hrane. Ako isprobaju naše bicikle, uglavnom se uvjere da im automobil uopće ne treba", kaže nam Thomas Büermann, idejni pokretač i koordinator ove sjajne inicijative.

"Ako možemo 'posuditi' nečiji kauč preko couchsurfinga, zašto ne bi posudili i bicikl", prisjeća se Graham Pope, stanovnik Berlina, što ga je inspiriralo da pokrene projekt ekonomije dijeljenja BikeSurf. Lokalci posuđuju bicikl ljudima koji kraće vrijeme borave u njihovom gradu, a rezervacije se obavljaju putem jednostavne internet platforme. Projektom se promiče suradnju umjesto natjecanja, a jedini uvjet je da se platforma može koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe. "Surfati" bicikl tako danas možete, osim u Berlinu, u još šest drugih gradova u četiri europske države. "Cilj je jednostavan, posjesti što više ljudi na bicikle", kaže nam Graham.

Gradske vlasti u Berlinu odlučile su za stotinjak milijuna eura kupiti 670 stanova na jednoj od prestižnijih lokacija u gradu, kako bi se spriječilo privatne vlasnike da podignu stanarine. Stanari su mjesecima prosvjedovali protiv predaje vlasništva drugoj privatnoj kompaniji, a njihovi napori rezultirali su odlukom da blok stanova otkupe gradske vlasti. Gradske vlasti u Berlinu u lipnju su donijele i odluku o zamrzavanju cijena najamnina za idućih pet godina, a taj bi zakon trebao biti usvojen početkom iduće godine.

Siniša Labrović: "Nije iznenadilo, ali je vrijedno zamjedbe da je najžešći u inzistiranju da se udaljim s njihovoga privatnoga vlasništva bio čuvar Neues Deutschlanda, nekad glavnoga novinskoga organa Jedinstvene socijalističke partije DDR-a. Kao što se kod nas komunistička ološ brzo prešaltala na nacionalizam i sklopila pakt s ustašama, tako su ovdje sjajno usvojili princip svete nedodirljivosti privatnoga vlasništva. Ne sliči Berlin samo Sinju jer velegradovi se lako poklapaju. Tu sam našao i kruh koji je okusa i miriše kao onaj u djetinjstvu ispod peke. Tako sam se ovdje, umjesto u budućnosti, našao u svojim Labrovićima od nekad".

"Ovo mi je prvi put u životu da pokušavam voziti bicikl. Nikad nisam imala jedan, čak ni kao dijete", kaže Alaa, 28-godišnjakinja iz Iraka. Ona je jedna od novih učenica berlinskog kolektiva #BIKEYGEES čije su volonterke u tri godine naučile 560 žena voziti bicikl, većinom izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja. "Želimo dati nekoliko sati našeg vremena drugim ljudima jer znamo da smo mi ta većina koja može promijeniti svijet. Ne moramo čekati vlade, samo moramo djelovati iz srca", kaže Annette Krüger iz #BIKEYGEES-a.

Berlin možda nije najljepši grad na svijetu, ali na njegovim su zidovima umjetnici oslikali bezbrojne priče.

"Restoran je kao mala obitelj koja sve više raste. Mi smo iz raznih zemalja, ali pokušavamo donijeti najbolje od nas samih u društvo u kojemu živimo", govori Basheer iz Sirije koji danas živi u njemačkom Berlinu i radi u Kreuzberger Himmelu. Ovaj restoran optimističnog imena, "Raj u Kreuzbergu", ne služi samo ukusnu bliskoistočnu hranu, već i pruža podršku izbjeglicama u započinjanju novog života. Sve je počelo kada je novinar Andreas Tölke šokiran prizorima ljudi koje je berlinska vlast nespremno dočekala, u svoj dom primio petero izbjeglica.