Zeina Halabi, selektorica Revije malih književnosti posvećene Egiptu: "Lik intelektualca kojeg sam zamislila u svom ranijem radu o žalovanju i melankoliji u književnosti odjednom je postao dio problema: intelektualcima je bilo previše ugodno oko moći. U kontekstu preokreta koji su izazvali ustanci iz 2011., intelektualac više nije bio agent koji kritizira govoreći istinu moćnima, već neki jalov lik, sam po sebi predmet kritike. Nedavnim se ustancima u Alžiru, Libanonu i Iraku nastavlja ta kritika. Ponovno su skrenuli pozornost s intelektualaca kao pokretača promjena na intelektualce kao puke promatrače, ako ne i suučesnike režima."

Jehan Bseiso, palestinska pjesnikinja i humanitarna radnica (Doktori bez granica): "Mediji izvještavaju o premorenosti od izbjeglica i premorenosti od suosjećanja. Ideju da suosjećanje može biti iscrpljeno smatram zastrašujućom. Proganja me izbjeglička kriza, a ona je globalna. Opsjednuta sam u svome radu, slikama tijela koja se hvataju za narančaste prsluke za život, a noću me ne napušta misao kako je sve to slučajno, da se ne radi o meni, o mojoj obitelji. Poezija je sada mjesto sjecišta koje prikazuje eksplozivne izbore za koje sam se odlučila kao humanitarna radnica i autorica."

Adonis, najveći arapski pjesnik današnjice i gost 22. Sa(n)jam knjige u Istri: "Rodio sam se u povijesti odgovora, i ti su odgovori religijski. U mojem je slučaju riječ o islamu, ali isto je i s kršćanstvom i judaizmom. To su religije odgovora, i to konačnih odgovora. Ti odgovori se brzo pretvaraju u zakone. Poezija je protiv svega toga. Govorim o arapskoj poeziji, ali slično je s poezijom svugdje. Arapska poezija rodila se u otporu prema religiji. Religija počiva na odgovorima, a poezija na pitanjima - bit čovjeka je u postavljanju pitanja."