Samo je stvar zdrave pameti čiju će bistu strani diplomati gledati na Pantovčaku.

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, odnosno sedamdesete godišnjice oslobođenja zatočenika i zatočenica iz nacističkog logora Auschwitz, članovi Antifašističke lige Republike Hrvatske odali su počast žrtvama ustaškog režima.

U zagrebačkoj Galeriji Nova otvorena je izložba Prolog - Žensko pitanje i antifašizam uoči Drugog svjetskog rata te održana tribina na kojoj su gosti i gošće imali priliku poslušati zanimljiva predavanja o ženskom pokretu i antiratnom aktivizmu između dva rata, uključivanju žena u sindikalni pokret te o studentima/studenticama i antifašizmu tridesetih godina.

U sjećanje na događaje od prije 76 godina, kojima je nacistički režim najavio ozbiljnost svojih namjera provođenja holokausta, predstavnici Antifašističke lige Hrvatske i inicijative Svi mi - za Hrvatsku svih nas predvodili su kolonu od dvjestotinjak građana u šetnji užim zagrebačkim centrom.

"Fašizam je prosipan sa stranica novina, iz glava političara, i prelio se na trgovine naših susjeda. Zato ja danas nosim majicu 'ne diraj mi komšiju'", poruka je antifašističkog skupa u Novom Sadu.

Sekcija mladih antifašista otvara ovu subotu antifašističku knjižnicu koja će biti smještena na Bačvicama 10, gdje je do prije šest godina bilo sjedište tjednika Feral Tribune.

Splitski kotar Blatine-Škrape očišćen je ove nedjelje od (pro)fašističkih simbola. Prebojali su ih članovi neformalne građanske inicijative.

Neosporno je da Zagreb, Split i brojna druga hrvatska mjesta imaju antifašističku povijest, ali postavlja se pitanje zašto je to danas "sramotno" i zašto ti gradovi danas imaju ulice, spomenike i trgove s imenima zločinaca koji su surađivali s fašistima ili su sami to bili.

Zagreb se aktivno odupirao fašizmu tijekom Drugog svjetskog rata, koliko god se taj dio gradske povijesti danas često prešućuje. Grad se međutim nije branio sam, već su ga branili njegovi stanovnici, većinom organizirani putem Komunističke partije Hrvatske i SKOJ-a.

Antifašizam aktualnim danas čini društveno okruženje u kojem se javno poricanje temeljnih etičkih vrijednosti demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna, dapače demokratska, politička opcija. U kojem se protiv političkih neistomišljenika zaziva fizičko nasilje i u kojem nije više pitanje hoće li do takvog nasilja doći nego kada.