Malim Vukovarcima fizički je onemogućeno kontakatiranje s vršnjacima druge etničke pripadnosti. Zahvaljujući projektu "Nove škole", vukovarska djeca različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti iduće bi školske godine napokon trebala sjesti u zajedničke klupe.
Zbog nepostojanja specijaliziranog liječničkog tima u Hrvatskoj, trans osobe primorane su odlaziti u inozemstvo, i to najčešće u susjednu Srbiju. Nakon izdašne financijske svote koju ulože u tranziciju, kod kuće ih očekuju restriktivni zakoni koji direktno krše njihovo pravo na privatnost i fizički integritet.
Prijevremenim puštanjem Mirka Norca na slobodu, a sada, kako je najavljeno, i Tihomira Oreškovića, država implicitno prihvaća da je ratni zločin naprosto običan, normalni zločin kao i svi drugi iz kaznenog i prekršajnog prava.
Umjesto da se djecu u školama uči o suzbijanju diskriminacije, forsira ih se da na vjeronauku ljube boga. Nakon svega, dio njih će završiti u klupama Josipa Jurčevića. A demokracija s takvim obrazovnim sustavom i ne zaslužuje više nego da, rječnikom Branka Lustiga, bude odjebana.
Ne bi li "popravila" izrazito nepovoljan položaj radnika koji imaju potpisan ugovor na određeno vrijeme, Vlada najavljenim izmjenama Zakona o radu insistira na uvođenju tzv. jedinstvenog ugovora koji će svakog radnika suočit s onim s čime se danas susreću zaposleni na određeno - lakim otpuštanjem i niskim razinama prava. Najavljeni prijedlog izmjene izgleda kao da mu je kreator sama Hrvatska udruga poslodavaca.
Sanja Mikleušević Pavić, v.d. urednica Informativnog programa HTV-a: "Iako se dio javnosti zabavlja time hoće li Hloverka Novak Srzić ostati na ekranima, problemi HTV-a puno su dublji. Deset godina uopće se nije ulagalo u tehniku, a zahvaljujući svojoj poziciji u prilici sam svjedočiti da su se suludo trošili novčani resursi."
Činjenica da Turska nije zemlja bajki kakvom se prikazuje u "Sulejmanu Veličanstvenom," već da svoje "Vještice iz Rija" kažnjava na brutalan način, nije značila ništa Županijskom sudu u Dubrovniku koji ne vidi prepreku izručenju Vicdan Şahin Özerdem toj zemlji.
Uvođenje usluge osobnog asistenta za osobe s invaliditetom nekadašnja je ministrica zadužena za socijalnu politiku, Jadranka Kosor, označila kao svrstavanje Hrvatske među "apsolutno najnaprednije europske zemlje". Šest godina potom, kriteriji nisu regulirani zakonom, a uslugu asistenta još uvijek ne mogu koristiti sve potrebite skupine.
Ukoliko Hrvatska izruči Vicdan Şahin Özerdem, još jednu tursku aktivistkinju koja se zbog Interpolove tjeralice našla u hrvatskom zatvoru, prekršila bi Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, Konvenciju o statusu izbjeglica, ali i vlastiti Ustav.
U nedavno predstavljenoj Knjizi nestalih osoba na području RH na popisu se nalaze 2 322 osobe za kojima se još uvijek traga, a koje su nestale na hrvatskom teritoriju između 1991. i 1995. godine
