Europska komisija jučer je na konferenciji o vodama u Zaragozi zaključila kako Okvirna direktiva Europske unije o vodama uvelike odgovara svojoj svrsi te joj nisu potrebne nikakve izmjene. Time je Komisija potvrdila kako su ciljevi Direktive "još uvijek jednako relevantni kao što su bili i u vrijeme kada je ona donešena“ te da se "povećao stupanj zaštite vodnih tijela i upravljanja rizikom od poplava“.
Novi izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) pokazuje da skoro sve mediteranske zemlje nisu uspjele izvršiti svoje globalno obećanje i učinkovito zaštititi 10 posto obalnih i morskih područja te zaustaviti neprekidan pad bioraznolikosti u regiji. Danas je samo 1,27 posto Sredozemnog mora djelotvorno zaštićeno, od čega se glavnina odnosi na njegov sjeverni dio.
Premijer Crne Gore Duško Marković prošli je tjedan izjavio kako će vlada započeti pregovore o otkazivanju ugovora za izgradnju nekoliko malih hidroelektrana u četiri općine. Osim Bukovice, prestati će svi radovi na Bistrici, Murinskoj, Đuričkoj, Komarničkoj i Tepačkoj rijeci. "Prekid radova na razvoju malih hidroelektrana u Crnoj Gori iznimno je važna odluka i nadamo se da će se proširiti na ostale slučajeve izgradnje mHE, ne samo u Crnoj Gori, nego i cijeloj regiji. Takvi projekti imaju razoran utjecaj na prirodu, ali i lokalne zajednice", poručuju iz WWF Adria.
WWF Adria i BlueSeeds sa suradnicima pokreću Plavi poslovni inkubator te pozivaju sve lokalne dionike otoka Lastova na dostavu lokalnih poslovnih ideja, koje bi mogle ostvariti pozitivne okolišne, gospodarske i društvene utjecaje. Pozov je otvoren do 15. studenog.
U Nacionalnom parku Risnjak predstavljeni su rezultati prve godine provedbe Interreg projekta Canivora Dinarica.
Zajednička nominacija Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, poslana 30. rujna UNESCO-u, posljednji je korak slagalice za proglašenje prvog na svijetu Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Potvrda UNESCO-a očekuje se u lipnju 2020. godine.
Otpad od hrane veliki je izazov današnjice. Zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije u svrhu proizvodnje prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik, a analize ukazuju da je čak 70% biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta. U Hrvatskoj godišnje bacamo oko 400 tisuća tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona.
Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom, stoji u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).
WWF: "Ako se štetne prakse poput nekontrolirane eksploatacije sedimenta nastave na Muri, Dravi i Dunavu, doći će do nepovratnog uništenja Europske Amazone, iznimno vrijednog i očuvanog riječnog krajolika."
Europa sve brže ostaje bez ribe. Od danas je Europa iskoristila sve domaće resurse ribe te do kraja godine ovisi u uvozu proizvoda iz ribarstva. Europljani konzumiraju daleko više ribe od onog što se može uloviti ili uzgojiti u domaćim vodama. Više od polovine godišnje potražnje dolazi iz inozemstva, od čega je polovica iz zemalja u razvoju, ističu iz WWF-a.
