Nadica Balog, predsjednica udruge Romsko srce: Ne slažem se s metodologijom i radom saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, pa me se iz tih razloga isključuje. Ne očekujem puno od Nacionalnog plana za uključenje Roma. Nije poanta samo u podjeli humanitarne pomoći ljudima koji je kasnije prodaju, ili u kratkoročnim radionicama. Svako zlo je zlo, a svaki normalan čovjek osjeća se loše na samu spomen riječi nacizam. To je za nas grozota.
Nada Vorkapić, predsjednica Udruge invalida rada: Hrvatska je država zapela u legislativnu logičku zamku kad je svim osobama koje su stradale tijekom rata naknadu za ratno stradanje vezala uz postotak tjelesnog oštećenja. To znači da je u naknadu za invaliditet ili tjelesno oštećenje stečeno u ratu ugrađena i nagrada za sudjelovanje u obrani. Naš je stav da se ne smiju raditi nikakve razlike između osoba s invaliditetom. Dapače, to je čak i diskriminatorno.
Strategija omladinskog sektora VE-a do 2030. godine najjače ističe deklarirane ključne vrednote Vijeća Evrope: ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. Mladi bi se ljudi trebali koristiti činjenicom razvijenih ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, a i sami bi na različite načine trebali promovirati, podržavati i braniti te vrijednosti. No što je po pitanju primjene Strategije dosad napravljeno u Hrvatskoj?
Bivša državna tajnica u MVEP-u, a današnja potpredsjednica HDZ-a i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH uskratila je potporu Alumniju europskih studija na već zaključenom natječaju, zato što je predsjednik udruge, Jan Klasinc, na Facebooku ismijao bivšu predsjednicu KG-K. "Od predsjedničinih mudroserina može se dobiti velevrijed na želucu, sa zlatnom danicom, metastazama i x-zrakama", istina je čije je izricanje koštalo ALES financijske podrške projektu.
Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, o novoosnovanoj Beroševoj komisiji za istraživanje zloupotreba cjepiva protiv Covida: "Teško je vjerovati da će u Hrvatskoj, toliko premreženoj korupcijom, vezama i poznanstvima uspjeti išta kroz nekakvu komisiju ministra zdravstva. Iskrivljeni vrijednosni sustav potvrđuje se osobito na društvenim mrežama, gdje se slavi npr. 'heroinu' Alemku Markotić jer je cijepila svoju staru majku."
H-Alter: "Je li država u dosadašnjih 6-7 tjedana, nakon 29. prosinca, iskazala osjetljivost za specifične probleme osoba s invaliditetom i roditelja djece s posebnim potrebama nakon potresa na Baniji?" Dijana Smajo, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije: "Iskreno mi je žao što čitatelji ne mogu čuti moj smijeh trenutno. Mislim kako slobodno mogu reći da sustav nije učinio ništa u ovoj krizi. Prve naše obitelji zbrinute su u kamp kućicama preko naših privatnih poznanstva i kanala."
Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine: Očekujem da svako romsko naselje u idućih nekoliko godina dobije primjerenu infrastrukturu. Potres na Baniji razotkrio je kako su njihove kuće dosad izgledale. Nužno je da svaka kuća dobije struju i vodu, a o tome govori i premijer Plenković. Posebno me ljuti to što visoki dužnosnici posjećuju romska naselja bez legitimnih predstavnika romske manjine. Ako baš žele da se slikaju, molio bih ih da to ne rade u romskim naseljima.
Tko je kriv za to što je razorni potres koji je u utorak 29. prosinca pogodio Baniju imao tako razorne posljedice? Preko toga pitanja ne smiju prijeći ni postradali ni dobrovoljci koji danima dolaze ovdje pomažući u preživljavanju, kao niti oni koji su donirali sve što su mogli, bilo da se radi o odjeći, hrani ili novcu. Prema formuli premijera Andreja Plenkovića, kriv je potres i nitko drugi. Radi se, međutim o zamagljivanju odgovornosti vladajućih na nacionalnoj i na lokalnim razinama.
Hrvatska će se već od danas radikalno promijeniti: postat će socijalno svjesna i odgovorna država čiji vlastodršci brinu za opće dobro, a ne više za vlastite džepove. Premijer Plenković, koga ćemo morati trpjeti dobar dio nadolazećeg desetljeća, navući će kaput djeda Božićnjaka: pazit će da nikom od ranjivih ništa ne uzmanjka i da vlada svakome od njih pomogne kako bi se izvukao iz nesretnog položaja. Čitamo sve to u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine.
Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom: Prilikom donošenja epidemioloških mjera nije se posebno vodilo računa o potrebama osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. One se nalaze o dodatno otežanim okolnostima: od nedostupnosti informacija, diskontinuiteta i uskrate korištenja raznih medicinskih usluga, povećanog rizika od obiteljskog nasilja, pa do grubog ograničavanja i uskrate prava na slobodu kretanja korisnika ustanova socijalne skrbi.
