Verbalni rat koji zadnjih mjeseci vode tri najviše rangirana hrvatska političara izazvao je mnoge reakcije u javnosti. Nakon početnog zanimanja prevladala je apatija, koja mi je prešla u indignaciju, a onda je počela izazivati neželjene reakcije. Tako sam odlučio napisati sljedeći tekst:
54 posto građana koji nisu izašli na birališta zanemarena su većina u društvu.
Najnoviji primjer iz Splita potvrđuje da nikad nije važna uloga novinara kao u doba krize.
Nije presudno je li Milanović prisvojio koji citat, nego kako realizirati izgovoreno.
Na HRT-u postoji lista osoba koje ne smiju u program. To nikoga previše ne uznemirava.
EU izbori se tresu od straha: hoće li ih birači ignorirati do razine nelegitimnosti?
Novinari bi trebali isključiti kamere kad političari prodaju maglu, okrenuti se životnim temama i jasno ukazati na laži i manipulacije. Novinari imaju o čemu pisati. Njihova publika neće biti uskraćena ako ih novinari ne izvijeste što neki ministar misli o nečemu, a zaboravlja da je prije godinu dana tvrdio nešto posve suprotno. Snaga novinarstva pokazat će se tek na konkretnim mjerama, koje će jasno pokazati da prosvjed nije bio samo izražavanje nezadovoljstva, već odlučna želja da se poboljša profesija.
Postoji li više novinarska profesija? Ili se novinari ne sjećaju prijašnjih čistki, istjerivanja štrajkaša iz redakcije, otkaza bez ikakvog utemeljenja, smanjena plaća i povećanja obaveza, neisplate autorskih honorara, pa onda pognu glave, štrikaju svoje copy&paste tekstove i paze da ih se ne ulove u neposlušnosti. Samocenzura je moćna, pa uz nju nam cenzure i ne treba.
U hrvatskim je medijima prošla, relativno nezapaženo, vijest da se razmišlja o uvođenju Vijeća za medije, kao mogućeg rješenja za poboljšanje katastrofalno loše razine novinarstva i medija u Hrvatskoj. Svjetska praksa temelji se na samoregulaciji, a hrvatska inicijativa zamišljena je kao regulatorno tijelo. Vlada traži formu koja djeluje kao svjetsko rješenje, a u stvari je način kontrole medija.
Međunarodna Deklaracija o informiranju i demokraciji, koju je dvanaest zemalja usvojilo na Pariškom mirovnom forumu 11. studenoga lansira politički proces kojim se daju demokratska jamstva za razvoj vijesti, informacija i slobode mišljenja. To je najznačajnija inicijativa koja brani slobodu, nezavisnost, pluralizam i vjerodostojnost vijesti i informacija nakon usvajanja Opće deklaracije ljudskih prava 1948. godine. Događaj je prošao ispod radara u hrvatskim medijima. Ostaje nam gorak ukus kako je hrvatsko novinarstvo zaostalo, čak i na razini saznanja o tome što se u profesiji događa.
