Roman Lepoglava literarna je rekonstrukcija lepoglavskog društvenog života 1944. godine kroz likove tadašnjih eminentnih žitelja čije su sudbine neumitno vezane za zloglasnu kaznionicu, bez obzira jesu li živjeli s ove ili s one strane njenih zidova.
Rijedak je slučaj da nacionalnu književnu nagradu dvije godine za redom osvoje pjesnikinje iz istog mjesta. 2019. i 2020. godine nagradu za pjesničku prozu Tea Benčić Rimay dobile su Varaždinke: Andrea Žigić Dolenec za zbirku Nasukani razum te Snježana Tramburovski za još neobjavljenu knjigu Berba šafrana.
Najviša svjetska politička tijela na čelu s UN te elitni privatni i bankarski sektor u širokoj povezanosti sa sveučilištima, zakladama i institutima izdali su cijeli niz značajnih deklaracija, agenda i studija u kojima najavljuju pandemije i druge oblike globalnih prijetnji s razornim posljedicama za ekonomije i politike svih ugroženih država, koje same ne mogu zaštiti svoje stanovnike i podnijeti dugotrajne posljedice takvih kriza.
Domagoj Orlić, jedan od najcjenjenijih hrvatskih učitelja joge: "To što jogu danas uglavnom rekreativno vježbaju sredovječne dobrostojeće žene srednje ili više klase ne govori mnogo o jogi samoj, više o kontekstu u kojemu se moderna joga razvila kao jedna od usluga na kapitalističkom tržištu. Joga mora biti dostupna svima, a učitelji svjesni činjenice da joga nije roba ni usluga."
Lit–squatting je nova kovanica koja označava gerilsko useljavanje literarnih sadržaja u zapuštene gradske mikro-prostore poput starih reklamnih vitrina, izloga, ograda i kontejnera. Nerijetko je odabir književnih tekstova formatom i temom prilagođen mjestu ili ulici u kojoj je instaliran. Negdašnja ružnoća i oronulost preko noći postaje mala, skrovita ljepota, vizualna i potencijalno duhovna. Zamjetno je to na varaždinskoj uličnoj sceni. Haiku ploče postavljene su na ograde, u neposrednoj blizini tržnice izlog je poezije, a naljepnice na koševima za smeće podsjećaju na remek-djela kajkavske književnosti.
Svibanj u Beču započeo u znaku velikog jubileja – sto godina socijalističkog Crvenog Beča.
Ove godine obilježava se stogodišnjica velike pobjede socijalista na bečkim općinskim izborima, kojom je stvoren preduvjet za realizaciju jedinstvenog projekta socijalističke društveno-političke zajednice unutar tadašnje kapitalističke države - Das Rote Wien. Iako je hametice pometena s povijesne scene, desetljeće i pol crvene bečke republike sretno je razdoblje ne samo socijalne demokracije, već i radničkog pokreta uopće.
Gllugl je varaždinska umjetnička skupina čiji repertoar u posljednje dvije godine, na već pomalo otromboljenu gradsku scenu unosi ne samo svježinu i ambiciju novog ansambla, već i iznenađujuće visoku profesionalnu razinu izvedaba, s obzirom na mladost aktera i vrlo skromne uvjete djelovanja.
Prije devedeset godina objavljena je jedna od najznačajnijih studija o psihologiji seksualnosti – Funkcija orgazma Wilhelma Reicha, psihonalitičara, komunističkog aktivista i antifašista. Sjedinjujući svoje intrigantne analize psihosomatske strukture radnih masa sa svojim političkim aktivizmom u komunističkoj partiji, Reich teoretski i praktično integrira psihoanalizu i marksizam te postavlja temelje svoje revolucionarne teorije oslobođenja.
Mate Kapović, izvanredni profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu: "Nema puno smisla prosuđivati koji je dijalekt više ili manje hrvatski – jezik općenito dosta slabo korespondira s nacionalističkim idejama. Sasvim je sigurno da se nacionalistima ne sviđa ili im se ne bi svidjelo kad bi znali to što kajkavski očito ima dosta poveznica sa slovenskim, to što Vukovarci Hrvati izvorno govore štokavski dijalekt koji zovemo šumadijsko-vojvođanski ili to što govori na dubrovačkom području imaju izoglose koje ih vežu s crnogorskim govorima."
