U svijetu se godišnje proda pet bilijuna cigareta, a trećina opušaka završi u okolišu. "Najpodcjenjeniji okolišni problem današnjice su upravo opušci. Većina ljudi misli da su filteri napravljeni od biorazgradivog materijala, no oni su ustvari od plastike, a iz opušaka se u okoliš cijede kemikalije i teški metali", kaže Thomas Novotny, profesor globalnog zdravlja na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu i jedan od osnivača Cigarette Butt Pollution Projecta.
U dubrovačkom akvatoriju ovoga se ljeta išlo na safarije, ali ne onakve kakve biste očekivali. Udruga Green Sea Safari odradila je prvu sezonu u kojoj su vodili domaće i turiste na skupljanje otpada na plažama na udaljenim lokacijama te potom na zajedničko kupanje. U zamjenu za rad na prikupljanju otpada oni koju su se priključili dobili su tako besplatan izlet, ali i uvid u pravo stanje zdravlja mora, a ono nije sjajno. "Izolirane uvale brojne su u Hrvatskoj, a nitko ih ne čisti redovito", ističu Marlena Ćukteraš, Maro Carević i Alen Redžović, osnivači udruge Green Sea Safari.
U ljeto obilježeno požarima i ekstremnim temperaturama skupina znanstvenika objavila je novo zabrinjavajuće istraživanje koje govori da je planet na putu ulaska u stanje koje su nazvali "staklenik Zemlja". Prelaskom ključnog praga više nikakvo smanjenje emisija neće pomoći stabilizaciji klime. "Kritično pitanje je koliko smo daleko od pretpostavljenih planetarnih pragova. Naš je sud da bismo mogli prijeći takav prag u ovom stoljeću i to čak već za nekoliko desetljeća", kaže nam Will Steffen, glavni autor istraživanja.
Dok Kina ubrzano radi na dekarbonizaciji svoje ekonomije, kineske tvrtke i banke grade ili financiraju projekte termoelektrana na ugljen na Balkanu. U BiH je nedavno tako sagrađena termoelektrana Stanari, koja je u cijelosti dopremljena iz Kine, a Blok 7 termoelektrane Tuzla i termoelektrana Banovići su u završnoj fazi dogovora o kreditnim aranžmanima s kineskim bankama. I treći blok termoelektrane Kostolac u Srbiji grade kineske tvrtke. Iako zagađenje zraka ne staje na granicama, invazija na zaključavanje susjedstva u desetljeća paljenja ugljena u Hrvatskoj ne izaziva interes.
Kakva je realnost svijeta koji je već sada 1C topliji nego svijet u kojem su živjeli naši preci? "Nema kiše ove sezone, zabrinuti smo", odgovor je Agripine iz Perua. Njenu i još dvadesetak priča iz cijelog svijeta donosi globalno važna i sjajna nova knjiga klimatskog aktivista i fotografa Luke Tomca, Stories from the front lines of climate change – 1*C Rising. "Promjene su za mnoge već sada nepovratne. Obitelj Penana s kojima sam proveo tjedan dana na Borneu ne žive više ni u šumi ni od šume, nego u kontejneru pored plantaže palminog ulja", opisuje Tomac.
H-Alter već tradicionalno donosi vodič po ljetnim aktivističkim kampovima i ostalim zbivanjima po Europi. Od bicikliranja po Španjolskoj i Portugalu u samoorganiziranoj zajednici, antinuklearnih prosvjeda sa smještajem na mediteranskoj plaži, queer feminističke karavane, anarhističkog skupa u Austriji, do niza klimatskih kampova, ni ova godina nije sasvim razočarala.
"Gotovo sve 'biciklističke staze' u Zagrebu su nepropisne, često i opasne, a Grad otvoreno i javno tvrdi da ne namjerava na vrijeme uskladiti staze s novim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. U prošlogodišnjem izvještaju o biciklističkom prometu hvale se s tri kilometra nove staze, točnije boje na stazi. To je za grad od 800 tisuća stanovnika sramotno, jasno je da Zagreb zapravo ništa ne radi po pitanju razvoja biciklističkog prometa", kaže predsjednik Sindikat biciklista Tomislav Nakić-Alfirević.
Potapanje sela u Kosinjskoj dolini izgradnjom akumulacijskog jezera površine 11 km prihvatljivo je za okoliš i ekološku mrežu, ocijenilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Istodobno je završila javna rasprava za drugi HEP-ov projekt, hidroelektranu Senj. "Iako je u obje studije potvrđeno da je riječ o povezanim projektima, njihov zajednički utjecaj uopće nije razmatran", kaže predsjednica Zelena akcija / FoE Croatia Željka Leljak Gracin, te najavljuje podizanje upravne tužbe protiv ovog rješenja.
Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a države su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turističke projekte velikih razmjera. Naime, ugljični otisak turizma čak je četiri puta veći nego se do sada mislilo i čini 8 posto svih emisija stakleničkih plinova na planetu. "Ovi bi se nalazi trebali uzeti u obzir u budućim promišljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika", ističu znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Climate Change prošloga tjedna.
"U travnju smo imali 142 prijave građana, kao nikada do sada. Službe očito ne rade svoj posao", kaže Gordana Klarić, voditeljica zagrebačkog Zelenog telefona. I po brojnosti prijava vidljivo je da upravljanjem okolišem građani nisu zadovoljni. No, zagrebački telefon i ove godine je u financijskoj neizvjesnosti, kao i ostalih osam zelenih telefona u državi, te se veći dio njih danas održava zahvaljujući volonterima. "Telefone bi u većoj mjeri trebala financirati lokalna uprava jer mi radimo njihov posao. Građani se nemaju kome drugome obratiti i tražiti pomoć", smatra Klarić.
