Pretraga: autor "Helena Popović" stranica 1 od 1

Foto: Pixabay

O tehnološkom determinizmu i društvenim učincima medijskih tehnologija

U tehnološko-determinističkom ključu zanemaruje se činjenica da su tehnologije proizvedene od čovjeka. Tehnologija je uvijek društvena – invencija, proizvodnja, distribucija i konsumpcija su društveni procesi. Bez obzira na mogućnosti Interneta, istraživanja pokazuju kako čovjek, koristeći web, gubi linearni način promišljanja, a veliki broj različitih podražaja onemogućuje da razmišljamo duboko ili kreativno, budući da nas nagovara na letimično pregledavanje ili "surfanje" kroz sadržaje.

mediji_freepress.net_copy12870.png

Usitnjavanje medija i fragmentacija publika: Živio izbor!

Diversifikacijacijom medija i fragmentacijom publika dobivamo niz izbora, biramo što ćemo konzumirati, kada i gdje. Ipak, jedna od posljedica je rastakanje zajedničkog okvira kojim se, u informativnoj domeni, definira javni interes, a druga je nestanak povjerenja u medije. Možda praćenje sadržaja "na zahtjev" omogućuje izbjegavanje reklama, ali pirova je to pobjeda u polju saturiranom logikom konsumpcije i profitnih interesa.

mediji_freepress.net_copy78027.png

O rastućoj društvenoj važnosti javnih medija

U kontekstu širenja neoliberalne logike, javne radiotelevizije su na udaru kao i sve institucije koje se financiraju izvan tržišne logike. Teško je trenutno stati u obranu HRT-a koji opetovano pokazuje svoju servilnost vlasti i konformistički perpetuira hegemoniju, iako im uvjeti rada omogućuju i drugačije pozicioniranje. Ali trebamo razgovarati o značaju javnog. Društvena očekivanja od medija sustavno se smanjuju, a legitimira se njihova isključivo tržišna i profitna logika funkcioniranja.

radikalni_mediji.jpg

U ime pojmovne jasnoće

Važno je da napravimo distinkciju između satiričnih i lažnih vijesti. Dok su lažne vijesti intencionalno fabricirane u svrhu održavanja pozicije moći ili zgrtanja profita, satiriziranje političkih prilika u društvu, barem je do određene mjere, motivirano nekim oblikom aktivizma koji uključuje kritičko mišljenje. Neopravdano je političku satiru trpati u isti koš s lažnim vijestima, te je na taj način diskreditirati.

Foto: T.G.

Profesija novinar/novinarka: Trasiranje puta u propast

Novinarstvo je mrtvo! Živjelo novinarstvo? Upravo je komercijalizam inicirao pad broja novinara, korporatizaciju vijesti i trivijalizaciju sadržaja, smanjenje raznolikosti sadržaja vijesti unatoč rasta broja medija. "Aplikabilnost za tržište" postaje glavni ideologem koji leži u korijenu niza negativnih trendova u visokom obrazovanju, a posebno se odnose na marginalizaciju društveno-humanističkih programa. Postavlja se pitanje što sveučilište može ponuditi ako je praksa ključ?

Foto: Tjeerd Royaards, Cartoon Movement

Mediji i populizam

Promjene u medijskim sadržajima, koje uključuju eksploziju zabave, nisku razinu pismenosti tekstova i dominaciju slika, nemilu distribuciju "samo hitova", brane se od strane profesionalaca "argumentom" da samo daju ljudima ono što ljudi sami žele. Propušta se kao razloge navesti da se radi o uspješnim strategijama stvaranja profita proizvodnjom jeftinog sadržaja i maksimizacijom publika, profita kojeg generiraju medijske korporacije koje i dalje kontroliraju simboličku ekonomiju.

Foto: Freepress.net

Mediji, publike i moć

Nekritičkom oku moglo bi se učiniti da svjedočimo novoj renesansi čovjeka – aktivan, mobilan, djelatan, "protrošač", no ipak je eklatantno da su suvremeni materijalni uvjeti života u neskladu s diskurzivnom konstrukcijom individue u 21. stoljeću. Interaktivne tehnologije imaju potencijala za stvaranje autonomne proizvodnje, no revolucija u komunikacijskoj tehnologiji oblikovana je organizacijama i institucijama koje za primarni cilj imaju stvaranje profita.

Foto: T.G.

Pravo na neinformiranost

Informiranje je danas dominantno orijentirano na informiranje o totalnim nebulozama koje nemaju apsolutno nikakav upliv na kvalitetu naših života, a dodamo li tomu bombardiranje reklamama koje isključivo informiraju o proizvodima, uslugama i skupim životno-stilskim praksama, koje u vidu participacije jedino nagovaraju na potrošnju, te informacije o nasilju, kriminalu i sl. koje kao posljedicu imaju nepovjerenje i strah, postavlja se pitanje svrhovitosti informiranja.