Pretraga: autor "Hajrudin Hromadžić" stranica 1 od 1

'BOLONJA' NA SJEVERNOAMERIČKI NAČIN - 2. dio

Promišljanja uz čitanje teksta The State of Intellectual Play: A Generational Manifesto for Neoliberal Times Fuyuki Kurasawa: Apelirajući na akademsku generaciju X, kako na sjevernoameričku, tako i na globalnu, pa i na našu ovdašnju, da prostor akademskog života nikada nije bez otvorenog horizonta mišljenja, a samim tim i kritičko-progresivne tendencije promjene – kojeg čak niti tehnokratska mašinerija Bolonje ne može suziti, ako joj mi to ne dopustimo - zaključimo s Kurasawinim riječima: ako ne mi, tko? Ako ne sada, kada?

'BOLONJA' NA SJEVERNOAMERIČKI NAČIN - 1. dio

Promišljanja uz čitanje teksta The State of Intellectual Play: A Generational Manifesto for Neoliberal Times, Fuyuki Kurasawa: Utisak koji se na prvi pogled može steći, da je s Bolonjom postalo jednostavnije ući na akademsku instituciju nego što je to bilo u starom sustavu, u kojem se novo radno mjesto otvaralo tek s odlaskom u mirovinu starijeg kolege/ice, često je zapravo tek privid. Naime, sve veći broj izbornih kolegija izvode honorarno plaćeni vanjski suradnici, a i sama Bolonja, uostalom, jasno propisuje tek jednu trećinu stalno zaposlenog kadra na pojedinim odsjecima.

'DRUŠTVO ZNANJA': O ČEMU JE ZAPRAVO RIJEČ? – drugi dio

Društvo znanja ne može biti tek puki političko-gospodarski i tržišno-kapitalistički label, samodopadljiv brand, iliti logotip.O njemu možemo govoriti kada mislimo na društvo slobodno mislećih, prosvijećenih i argumentacijsko-kritički orijentiranih i obrazovanih ljudi koji znaju misliti svojom glavom i koji su uz to dovoljno hrabri i voljni da svoje stavove javno, jasno i glasno, artikuliraju. Još uvijek smo dovoljno brojni da stvaramo paralelna društva znanja koja su pozicionirana s onu stranu pobjednički samoproklamirane tržišno-kapitalističke matrice.

'DRUŠTVO ZNANJA': O ČEMU JE ZAPRAVO RIJEČ? – prvi dio

Društvo znanja i kognitivni kapitalizam: U novijoj povijesnoj perspektivi, društvo znanja i sklop atributa koje ta sintagma pokriva, ima svojevrsnu antikapitalističku dimenziju, dolazi sa pozicija lijevo politički, ideološki i socijalno angažiranih teoretičara, te već gotovo po pravilu svoje ishodište pronalazi u Marxovom konceptu općeg, generalnog intelekta. Taj, uvjetno rečeno, antikapitalizam rane faze moderne artikulacije fenomena društva znanja simboliziran je u logici promocije vrijednosti koje su s onu stranu kapitalističke tržišno-profitne matrice. No, što se događa kada znanje postane jedna od osnovnih tržišnih kategorija?

'BOLONJA' NA SJEVERNOAMERIČKI NAČIN - 1. dio

Promišljanja uz čitanje teksta The State of Intellectual Play: A Generational Manifesto for Neoliberal Times, Fuyuki Kurasawa: Utisak koji se na prvi pogled može steći, da je s Bolonjom postalo jednostavnije ući na akademsku instituciju nego što je to bilo u starom sustavu, u kojem se novo radno mjesto otvaralo tek s odlaskom u mirovinu starijeg kolege/ice, često je zapravo tek privid. Naime, sve veći broj izbornih kolegija izvode honorarno plaćeni vanjski suradnici, a i sama Bolonja, uostalom, jasno propisuje tek jednu trećinu stalno zaposlenog kadra na pojedinim odsjecima.

HUMANISTIČKE I DRUŠTVENE ZNANOSTI NA PERIFERIJI

Treba istrajavati na stanovištu mogućnosti i potrebe za opstankom kritičkog mišljenja, jednog od ključnih mehanizama u širenju obzorja naših umova. Za takvo nešto trebamo humanistiku i društvene znanosti, pa makar smještene i na periferiju, što ih ne sprečava da istovremeno budu i u centru.

BOLONJSKI KONJ - 2. dio

Bolonjski proces, društvene znanosti i socijalna pozicija sveučilišta u vremenu neoliberalnog kapitalizma: U odnosu prema društvenim znanostima, Bolonjski proces i Bolonjska deklaracija svojevrsni su trojanski konj. Oni su virus, proizveden u paktu znanstvene politike i neoliberalnog kapitalizma, koji znanosti latentno uvjetuje bezuvjetno prihvaćanje logike projektantske misaonosti i tako ključno nagriza osovinu angažirane društvene kritike.

BOLONJSKI KONJ - 1. dio

Bolonjski proces, društvene znanosti i socijalna pozicija sveučilišta u vremenu neoliberalnog kapitalizma; objavljujemo prvi dio skice za kritičku refleksiju našeg suradnika Hajrudina Hromadžića: "Sveučilište postaje tek jedan od subjekata korporativnog kapitalizma. To bitno utiče na promjene u samom karakteru sveučilišne institucije.

GAMBIJSKI NOGOMETAŠI U SLOVENSKOM AZILANTSKOM PRITVORU

Gambijski nogometni klub koji nosi ime legendarnog Stephana Bikoa došao je na pripreme na Roglu, a potom je čitav njegov sastav zatražio politički azil u strahu od autoritarne vlasti predsjednika Yahya Jamme. Dio momčadi i dalje čami u izbjegličkom centru u Postojni, provocirajući ksenofobiju slovenske izvršne i sudske vlasti.

KAKO SE ODVIJA OKUPACIJA "ROGA"

Aktivisti su zaposjeli prostor zapuštene ljubljanske tvornice kako bi upozorili na odnos vlasti prema napuštenim urbanim objektima, i pokazali da je moguć i drugačiji odnos: njihova preobrazba u otvorene socijalne prostore za javnu i kreativnu upotrebu. Okupacija Roga ima i političku dimenziju: Samoorganizacija i solidarnost su još uvijek mogući, uprkos neoliberalnom duhu današnjeg vremena, odgovorila je Saša Spacal, jedna od viđenijih aktivistica, na novinarsko pitanje što je naučila iz projekta Rog.