Pretraga: autor "Ana Kuzmanić, Ivana Perić" stranica 1 od 1

Foto: Pixabay

Bez mira u mirovini

Prema posljednjim informacijama s HZMO-a trenutno radi 11558 umirovljenika. Dio umirovljenika doista radi jer želi aktivniji život, no činjenica je da više od 50 posto umirovljenika živi na rubu siromaštva, stoga im ne preostaje više opcija od ponovnog ulaska u svijet rada. Naime, prosječna starosna mirovina za srpanj, a koju prima najveći broj umirovljenika, iznosila je 2228 kuna, dok mirovinu manju od tisuću kuna prima 153546 umirovljenika. Dodamo li tome one osobe koje se nalaze u iznosu "između" dolazimo do brojke od 586 613 osoba s primanjima nižim od 2228 kuna, tj. 55.31 posto umirovljenika. Za mir u mirovini još se treba izboriti.

Mural jemenske umjetnice Haife Subay - glad u Jemenu (Foto: Haifa Subay Twitter)

Bombe naše, trupla vaša

Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu. Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.

Foto: Pixabay

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.

Foto: Split.com.hr

Ženska borba na marginama

Nakon vikenda u znaku Majčina dana, slijedi vikend Hoda za život, koji se održava sutra u Zagrebu i Splitu. Njime se, kažu: "brani pravo na život svakog ljudskog bića od začeća do prirodne smrti i pruža podršku svakoj trudnici". U jeku napada na reproduktivna prava žena i naricanja o rodnoj ideologiji, žene diljem Hrvatske, a pogotovo u manjim sredinama, nečujno tonu u moru problema. Van Zagreba, gdje je ženska borba najartikuliranija, feminističko artikuliranje i organiziranje mnogo je teže. Donosimo priče žena iz (okolice) Zadra i Splita. Pričajmo o pravim problemima!

Foto: IWD poster

Što nam danas znači 8. mart?

Više od stoljeća prošlo je od štrajka čikaških tvorničkih radnica. Više od stoljeća diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan žena, 8. mart. Iako bi nejednakost mnogi rado okarakterizirali kao stvar prošlosti, ona nije nestala. Nejednakost opstaje, provlači se kroz sustav, društvo, zakone i medije. Stoga nam i sada, jednako kao i prije, treba 8. mart. Ali što nam 8. mart (danas) uopće znači? Na H-Alterovo anketno pitanje odgovaraju Sandra Benčić, Tajana Broz, Lora Vidović, Rada Borić, Ana Brakus, Stevo Đurašković, Silvia Žufić Dujmović i Arian Kajtezović.

znam.jpg

Ne znam, neću, ne mogu

Priča o obnovi studentskih domova u Zagrebu vuče se godinama, a realizacija je konačno krenula kada je Zagreb uz Rijeku dobio domaćinstvo Europskih sveučilišnih igara, koje će se održati od 12. do 25. srpnja ove godine. U pozadini borbe za cijenu smještaja u njima Studenski zbor namjerava steći pravnu osobnost.

Bazeni turističkog kompleksa u Orahovici (Foto: CK)<br>

Turistički biznis Crvenog križa

Početkom 2016. godine odmaralište Crvenog križa u Orahovici otvara svoja vrata, a ljetos je radom započela i splitska Vila Mikica. Posebne pogodnosti za razvoj turističke djelatnosti CK-u su omogućile promjene zakona iz 2010. godine, za koje su se snažno založili Luka Bebić i Vladimir Šeks. CK je u 2014. godini ostvario prihod od 300 milijuna kuna, nevjerojatnih 250 milijuna više nego u 2013. Podaci o nabavi i distribuciji robnih donacija u CK-u i dalje se skrivaju od očiju javnosti.

Ilustracija: Medijasfera.com<br>

Vašar je bio, a na vašaru...

Velika rasprodaja državnih medija u Srbiji pod firmom uvođenja tržišnih zakonitosti: Na bubanj su stavljena 74 medija od kojih 50 traži novog vlasnika, dok se preostala 24 gase jer Agenciji za privatizaciju nisu na vrijeme dostavili potrebnu dokumentaciju. U postupku privatizacije našli su se i dobro nam poznati TANJUG, kao i Studio B. Hoće li ovaj eksperiment uroditi zadovoljavanjem potrebe naših susjeda za boljom i potpunijom informiranošću?

Foto: Srednja.hr<br>

Studentski centar i njegova budućnost (1)

Većina studentske populacije percipira zagrebački SC kao poligon nepotizma i korupcije. Većina ih je svjesna činjenice da se određeni dio mjesta u studentskim domovima dodjeljuje preko veze i da strukturama SC-a upravljaju pojedine interesne skupine. Međutim, SC još uvijek nije propao i završetak sanacije će pokazati ima li SC uopće budućnost ili će završiti kao svaka klasična priča u Hrvatskoj – privatizacijom.