HRT je tijelo javne vlasti. Međutim kada novinari, nevladine udruge ili građani traže pristup nekoj informaciji o njegovu poslovanju, HRT tvrdi da nije tijelo javne vlasti. Pa se tako i ponaša. U razmaku od dva mjeseca njihova službenica za informiranje tvrdi da nije ona to, a zatim da upravo to što jest - jest.

HRT nije obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama jer nije tijelo javne vlasti, ne mora nam odgovoriti i nema službenika za informiranje.

HRT jest obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama, službenik, odnosno službenica za informiranje je Dorotea Lazanin Jelenc, a odgovore samo što nam ne pošalju.

Ako su dokumentaciju koju smo od njih tražili na HRT-u imali i do sad, zašto su tvrdili da je nisu obavezni imati?

Obje izjave - od iste institucije - HRT-a i iste zaposlenice te kuće - Dorotee Lazanin Jelenc, u razmaku od dva mjeseca. Zakon se u tom periodu nije mijenjao, a ni status televizijske kuće.

Hrvatska je radiotelevizija ipak samu sebe prepoznala kao tijelo javne vlasti, a Lazanin Jelenc otkrila da uz glasnogovornički, u sklopu svog radnog mjesta, ima i drugi zadatak - biti službenica za informiranje. Za njihovo prosvjetljenje zaslužna je Agencija za zaštitu osobnih podataka kao nadležno tijelo za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama koja ih je upozorila što oni jesu i što bi zbog toga trebali. Dalje od toga još se nismo pomakli jer nismo dobili dokumentaciju koju smo tražili na osnovu Zakona o pravu na pristup informacijama kojem podliježu sva tijela javne vlasti.

Međutim, ako su tu dokumentaciju imali i do sad, zašto su tvrdili da je nisu obavezni imati? Ako je pak nemaju, na osnovu čega je, primjerice, glasnogovornica zaključila da je ona ipak i službenica za informiranje?

dorotea-lazanin-jelenc.jpg dorotea-lazanin-jelenc.jpg

Naime, svako tijelo javne vlasti, a prema posljednjim informacijama to HRT jest, obavezno je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, da bi njegov rad bio što otvoreniji prema građanima, udovoljiti brojnim propisima - primjerice imati zaposlenu osobu koja se bavi zahtjevima za informaciju od strane građana -  službenika za informiranje, zatim katalog informacija o tom tijelu koje mora biti istaknuto na vidljivom mjestu, te voditi upisnik o zaprimljenim zahtjevima za pristup informacijama.

Kršenje Zakona o pravu na informaciju tu ne staje, jer nas obavještavaju da će nam "ostalu traženu dokumentaciju dostaviti naknadno", bez ikakvih dodatnih pojašnjenja

Naš zahtjev prema HRT-u, poslan početkom lipnja, bio je krajnje jednostavan, htjeli smo uvid u nekoliko odluka vezanih za te propise - primjerice Odluku o određivanju službenika za informiranje, službene podatke i njegov način rada. Nakon što od HRT-a nije stiglo ni slova odgovora, požalili smo se AZOP-u kao drugostupanjskom tijelu nadležnom za rješavanje takvih slučajeva. Odgovor HRT-a ipak je stigao, nakon zakonskog roka, i obavještavao nas je da je naš zahtjev neosnovan jer HRT nije obveznik spomenutog Zakona. U potpisu glasnogovornica Dorotea Lazanin Jelenc.

Krajem srpnja, od AZOP-a i nama i HRT-u stiže zaključak u kojem se HRT-u nalaže da u roku od 15 dana odgovori na naše zahtjeve.  Zaključku prilažu tri stranice obrazloženja zašto je HRT tijelo javne vlasti te ističu kontradikciju da je 30. siječnja AZOP od iste HRT-ove glasnogovornice, a koja sad tvrdi da HRT nije obaveznik tog zakona,  zaprimio Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu u kojem stoji da je HRT imao 7 zaprimljenih zahtjeva za informacije.

Ponovno prekršivši zakonski rok za odgovor, od HRT-a nam stiže obavijest da je službenica za informiranje Dorotea Lazanin Jelenc. U potpisu - glasnogovornica Dorotea Lazanin Jelenc. Kršenje Zakona o pravu na informaciju tu ne staje, jer nas obavještavaju da će nam "ostalu traženu dokumentaciju dostaviti naknadno", bez ikakvih dodatnih pojašnjenja iako su o produženju rokova obavezni obavijestiti u roku od 8 dana i navesti razloge zbog kojih je rok produžen. HRT-ova ležernost prema zakonu, rokovima ili administraciji vidljiva je i iz drugih detalja, pa tako njihovi dopisi, za razliku od ostalih tijela javne vlasti s kojima smo komunicirali, nemaju ikakve urudžbene brojeve ni slične tričarije. Ne čudi onda da na koverti na mjestu pošiljatelja stoji samo ime i prezime glasnogovornice, kao da se radi o privatnoj korespondenciji.

Koji su kriteriji za različito tumačenje zakona - količina vlage u zraku, jačina vjetra, godišnje doba ili težina postavljenog pitanja?

Nije to prvi put da HRT pati od krize identiteta. Udruga GONG u svibnju tražila je od HRT-a popis odvjetničkih ureda koji pravno zastupaju HRT i iznose koje im je HRT platio za pravne usluge od 1.1.2010. do 11.5.2012.

I GONG je tada od glasnogovornice dobio odgovor da ta institucija ne podliježe Zakonu o pravu na pristup informacijama. A samo dva tjedna prije toga, na prethodni GONG-ov zahtjev za informacijom dobili su odgovor!

Koji su kriteriji za različito tumačenje zakona - količina vlage u zraku, jačina vjetra, godišnje doba ili težina postavljenog pitanja, nismo istraživali. Srećom postoji AZOP - agencija koja kvalitetno i brzo obavlja svoj posao pa tako spremno podsjeti televizijsku kuću što bi trebala biti svaki put kad pokuša zastraniti. I nakon toga, podsjetiti ih da su dužni neke informacije. A informacije GONG i mi još uvijek čekamo.

<
Vezane vijesti