Stotinjak građanki i građana okupilo se danas na Trgu žrtava fašizma povodom protestne akcije Ženama je dosta koju je prilikom Međunarodnog dana žena organizirala Ženska mreža Hrvatske. Kao razlog okupljanja navele su borbu protiv političke podzastupljenosti žena, nepovoljnog položaja na tržištu rada, nezaposlenosti žena, te rastuće rodne, seksualne i reproduktivne diskriminacije koja prijeti uslijed trendova desekularMirjana Kučer: "Tražimo ministarstvo žena. Potrebne su hitne promjene državne politike prema nasilju nad ženama, tražimo financiranje autonomnih skloništa"izacije društva. Konačni cilj bilo je uručivanje pet temeljnih zahtjeva premijeru Tihomiru Oreškoviću i Vladi Republike Hrvatske.
S početkom u 11 sati, na Trgu žrtava fašizma okupila se skupina prosvjednika s raznim progresivnim transparentima i tablama, a okupljenima su se obratile članice Ženske mreže Hrvatske Bojana Genov i Biserka Momčinović.
"Žene su diskriminirane. Puzajuća fašizacija društva, a polako i marširajuća, prijeti da ženama oduzme pravo na raspolaganje svojim tijelom. Zbog toga smo danas ovdje. Ne dopuštamo da naša prava naprave niti mali korak unatrag", poručila je okupljenima Bojana Genov.
Biserka Momčinović upozorila je na robovski radni odnos kroz koji prolaze mnoge žene.
"Ženska mreža Hrvatske ove godine obilježava 20 godina upornog nastojanja da zajednički radimo i borimo se za ženska ljudska prava. Danas Rada Borić: "Ne može se govoriti o demografiji ukoliko mladi parovi ne mogu ni zasnovati obitelj budući da su nezaposleni ili potplaćeni, bez nekakvih poticaja da mogu dobiti jeftinije stambene prostore"protestiramo protiv sustavnog rušenja i kršenja ženskih ljudskih prava. Idemo pod sloganom Ženama je dosta. Žene danas rade robovski - bez radnog vremena, bez plaćenog prekovremenog, u povremenim agencijskim poslovima, unutar fleksibilizacije da bi netko mogao zaraditi veće profite. Najavljuju se sve veće restrikcije - od slobode govora do slobode odlučivanja o vlastitom tijelu", istaknula je Momčinović
Među okupljenima je bila i Rada Borić iz Centra za ženske strudije koja se osvrnula na reproduktivna prava žena te objasnila promašenost najavljene demografske politike.
"Ovu vlast ne zanima rodna ravnopravnost. Ne govorimo samo o radnim pravima, ovoga puta se brinemo oko zaštite ženskih seksulanih i reproduktivnih prava. Prijedlog novog minstarstva socijalne poitike se brine o demografiji, ali ponovno preko tijela žena. Ponuda od 1000 eura ne može popraviti demografiju. Ne može se govoriti o demografiji ukoliko mladi parovi ne mogu ni zasnovati obitelj budući da su nezaposleni ili potplaćeni, bez nekakvih poticaja da mogu dobiti jeftinije stambene prostore", objasnila je Borić i dodala kako je posebno plaši utjecaj Crkve i ponovno otvaranje priče oko zabrane pobačaja.
Osvrnula se i na postojeći društveno-ekonomski sistem koji treba mijenjati.
"Ne govori se više samo o neoliberalnom kapitalizmu, već i o filofašističkom kapitalizmu. Tržište rada je izuzetno okrutno i prema muškarcima i prema ženama u ovome sustavu. Emancipatorski pokret je podrazumijevao jednake plaće za jednaki rad, prevrednovanje onoga što znači vrijednost rada", objasnila je Borić.
Uz tutanj bubnjeva, kolona se nakon dvadesetak minuta uputila prema Markovom trgu preko ulice Račkog, Jurišićeve, te Trga bana Jelačića gdje Biserka Momčinović: "ene danas rade robovski - bez radnog vremena, bez plaćenog prekovremenog, u povremenim agencijskim poslovima, unutar fleksibilizacije da bi netko mogao zaraditi veće profite"su zastali, razvili svoje transparente te održali nekoliko govora.
Mirjana Kučer iz Ženske mreže Hrvatske okupljenima je iznijela neke konkretne ekonomsko-političke zahtjeve koji su ženama danas potrebni.
"Tražimo ministarstvo žena. Potrebne su hitne promjene državne politike prema nasilju nad ženama, tražimo financiranje autonomnih skloništa. Žene su ekonomski nemoćne i obespravljene, dosta je pogodovanja kapitalu. Potrebno je i strogo odvajanje Crkve i države", poručila je Kučer.
Božica Žilić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske iznijela je neke porazne podatke o stanju žena na tržištu rada.
"Stopa nezaposlenosti žena je 16 posto, a stopa zaposlenosti 37%. Osim toga, žene su potplaćene, i ne želimo biti jeftina radna snaga" rekla je Žilić.
Nakon govora, prosvjednici su se uputili prema Markovom trgu kako bi i tamo razvili svoje poruke, glasno ponovili neke probleme i konačno- predali nekome iz Vlade svoje temeljne zahtjeve. Osim predstavnica Ženske mreže Hrvatske, na Markovom trgu su govorili i predstavnici nekih manjinskih skupina.
Ivana Kučina iz Mreže žena s invaliditetom SOIH osvrnula se na nužnost poboljšanja uvjeta te društvene skupine.
"Zahtjevamo prava žena s invaliditetom kao radnica i majki. Tražimo obrazovni model koji će donijeti veće zapošljavanje žena s invaliditetom, Bojana Genov: "Puzajuća fašizacija društva, a polako i marširajuća, prijeti da ženama oduzme pravo na raspolaganje svojim tijelom"kao i veće sankcioniranje nasilja nad takvim ženama, posebno djevojčicama", poručila je Kučina.
Sanja Juras iz udruge Kontra osvrnula se na diskriminaciju prema lezbijkama koja je u rastućoj putanji.
"Već godinama, nasilje nad lezbijkama se ne sankcionira jer zakazuju policija, DORH i sudovi. Nasilje od strane policijskih pripadnika tako često završava na Europskom sudu za ljudska prava. Dolazak nove vlasti lezbijke stavlja u kritično stanje budući da su na vlasti isti oni koji su prije nekoliko godina pokrenuli i podržali diskirminatorski referendum kojeg je bivša vlast dopustila", istaknula je Juras.
Okupljenima se u ime udruge žena Romkinja Hrvatske Bolja budućnost obratila Nikolina Zec.
"Romkinje prolaze kroz partnersko i strukturno nasilje. Romkinje ne rade u javnim i državnim službama iako su kvalificirane za te poslove. Moramo stati na kraj njihovoj diskriminaciji i uključiti ih u društvo", rekla je Zec.
Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb zahtjevala je postroženje kazni prema nasilnicima nad ženama koji bi trebali ići u zatvore, a ne na javne radove, dok su Tijana Gojić i Marijana Bijelić iz Radničke fronte navele kako nova vlast i Crkva provode neofašizaciju i retradicionalizaciju društva, pri čemu je abortus de facto kriminaliziran.
Aktivistkinje su zatim krenule u Banske dvore kako bi osobno predale svoje zahtjeve nekome iz Vlade, ali ih nitko nije htio primiti, već su ih preusmjerili na urudžbeni ured. Takvim ishodom nisu bile zadovoljne jer su htjele razgovarati, te zaključile kako se vlast očito boji svojih građana.
Za kraj, na Markovom trgu je održana minuta šutnje za sve ratne i mirovne ženske žrtve, te za trenutne azijske i afričke izbjeglice prema kojima je na taj način iskazana solidarnost. Mirjana Kučer je okupljene pozvala na noćni marš žena koji će se održati danas s početkom u 18 sati u Ulici neznane junakinje.
