U dubrovačkom akvatoriju ovoga se ljeta išlo na safarije, ali ne onakve kakve biste očekivali. Udruga Green Sea Safari odradila je prvu sezonu u kojoj su vodili domaće i turiste na skupljanje otpada na plažama na udaljenim lokacijama te potom na zajedničko kupanje. U zamjenu za rad na prikupljanju otpada oni koju su se priključili dobili su tako besplatan izlet, ali i uvid u pravo stanje zdravlja mora. Velike količine otpada koje su skupili na svakom isplovljavanju i ovaj put pokazuju razmjere koje je poprimilo onečišćenje otpadom, a osobito plastikom u moru. Riječ je o Velike količine otpada koje su skupili na svakom isplovljavanju i ovaj put pokazuju razmjere koje je poprimilo onečišćenje otpadom, a osobito plastikom u morusloženom problemu koji prelazi državne granice, no, ne želeći čekati rješenje odozgora, troje Dubrovčana odlučilo je djelovati i tako su krenuli ovi zeleni izleti.
"Svatko od nas troje na različite načine susretao s problemom nakupljanja morskog otpada, posebice plastike i stiropora, u prekrasnim izoliranim uvalama na dubrovačkom području. Cilj nam je bio osigurati da se kontinuirano čiste takva mjesta kako bi se održavala čistim i lijepim, bez plastike, stiropora i ostalog sličnog otpada", ističe dr. sc. Marlena Ćukteraš, znanstvenica koja je zajedno s Marom Carevićem koji dolazi iz turističkog sektora i iskusnim civilnodruštvenim aktivistom Alenom Redžovićem osnovala udrugu.
Udruga trenutno okuplja 40-ak članova koji su s 300 kuna godišnje članarine podržali njen rad. No, za pridruživanje izletima nije potrebno biti članom, za sudionike su oni besplatni, a "odrade" se skupljanjem otpada. U protekla tri mjeseca udruga je tako odradila 35 akcija čišćenja udaljenih uvala i kako kažu, u proteklom desetljeću nije ukupno bilo toliko akcija na ovom području. Sve su to odradili bez prave podrške lokalne uprave.U protekla tri mjeseca udruga je tako odradila 35 akcija čišćenja udaljenih uvala i kako kažu, u proteklom desetljeću nije ukupno bilo toliko akcija na ovom području
"Luka Dubrovnik nam je osigurala vez za gliser, a gradsko poduzeće Čistoća prihvaća 'naše' smeće besplatno. To nam je ogromna stvar, ali ne možemo se oteti dojmu da bi sad, kad vide što radimo i što smo već napravili, mogli i trebali više. Kroz jedan razgovor s uredom javne uprave Grada Dubrovnika stekli smo dojam da ih brinu granice njihovih općina, što je nadležnost Grada a što Županije, i slično. Mi jednostavno idemo redom i kupimo smeće bez obzira u čijoj smo se mikro općini zatekli taj dan", opisuje Carević.
Turistička zajednica Grada Dubrovnika podržala ih je u promociji tako da se posteri i leci nalaze na njihovom info pultu, ali ne i financijski. Brod koji je neophodan za ovaj rad kupili su većim dijelom od donacije tvrtke Viasat Nature, osobnom donacijom jednog od osnivača i kroz pozajmicu tvrtke kojoj je vlasnik jedan od osnivača. Sav rad u udruzi je volonterski.
"Prvi cilj nam je bio značajno smanjenje onečišćenja, ali tijekom ovih par mjeseci uvidjeli smo da je potreba za edukacijom ljudi o onečišćenjima i posljedicama prijeko potrebna, pogotovo kod mlađih naraštaja, tako da nam je taj cilj malo ambiciozniji. Možda tijekom narednih godina smislimo način na koji ćemo provoditi veće edukacije, radionice i kampanje, ali trenutno se borimo s problemima održivosti projekta, većinom osiguranja sredstava za održavanje broda, kupnju goriva i opreme te unajmljivanje skipera", kaže Redžović.
Onečišćenje u moru i plažama nije samo estetski problem, ono završava u hranidbenom lancu, a potom i u probavnom sustavu čovjeka. Posebno je tu štetna mikroplastika, a udruga na svojim safarijama najčešće nalazi upravo plastične boce, a uz njih i stiropor od kašeta za ribu s koćaUnatoč manjku podrške i brige oko financiranja, osnivače udruge ohrabruje pozitivna reakcija sudionika njihovih izleta.
"Za skupljanje smeća na širokom području i među stijenama potrebno je puno ruku, a interakcija i razmjena iskustava, razmišljanja ili samog druženja je smisao našeg projekta i njegove održivosti. Tijekom akcije ljudi se upoznaju i zbliže, a ostatak dana prođe u prijateljskom raspoloženju i dobrom ozračju koje se nekad nastavi sve do kasnih sati. To je razlog zašto imamo tako dobar feedback i da zato svi tvrde da im je to najbolji dan odmora ili za domaće nabolje kupanje tog ljeta", opisali su za H-Alter atmosferu koja vlada na njihovim akcijama pokretači udruge Green Sea Safari.
Onečišćenje u moru i plažama nije samo estetski problem, ono završava u hranidbenom lancu, a potom i u probavnom sustavu čovjeka. Posebno je tu štetna mikroplastika, a udruga na svojim safarijama najčešće nalazi upravo plastične boce, a uz njih i stiropor od kašeta za ribu s koća. Skupljene vreće većinom ostavljaju na odlagalištima na otoku Koločepu i Šipanu kako bi ispraznili brod za ostatak dana.
"Ogroman problem su naravno i plastične vrećice koje se jednokratno koriste i problem je što nitko ne kupi smeće koje pluta u Gruškom zaljevu i sličnim mjestima gdje se zaista lako može skupiti prije nego što okrene vjetar i otpluta dalje. Mi koji smo često na moru vidimo te pojave i mislimo da znamo kako bitno smanjiti štetu koja nastaje ", dodaje Redžović.
A kao i drugi koji borave na moru, primjećuju kako se stanje Jadrana iz godine u godinu mijenja na gore.Za skupljanje smeća na širokom području i među stijenama potrebno je puno ruku, a interakcija i razmjena iskustava, razmišljanja ili samog druženja je smisao našeg projekta i njegove održivosti
"Sam obujam hrvatskog i crnogorskog turizma neminovno rezultira povećanjem zagađenja. Nitko u Hrvatskoj osim nas ne čisti ova izolirana mjesta redovno, a količina plastike i stiropora koja se tamo nakuplja je ogromna", kaže Carević.
Plan udruge je da, nakon iskustva od jedne ljetne sezone, preslikati model na ostatak Jadrana, a možda i dalje. Međutim za otvaranje svake nove baze potreban im je novi brod, oprema, marketing i još puno toga, te realizacija tih planova ovisi o financijama. No, razmišljaju i o tome kako bi se otpad mogao ponovo upotrijebiti.
"Već imamo ideje kako bismo mogli iskoristiti plastiku za 3D modeliranje i trenutno smo u pregovorima smo s firmom uz čiju suradnju bismo to i ostvarili", zaključuje Ćukteraš.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
