Na temelju dokumenta kojima raspolaže, Zelena Istra procjenjuje da će građani Pule izvođenje projekta platiti barem 1,5 milijuna kuna.
"I dok mudrije gradske uprave znaju vrijednost urbanih vrtova za rekreaciju i zdravlje građana, Grad Pula planiranim skupim projektom zatrpavanja doline s urbanim vrtovima na Gregovici ide protiv zdravog razuma. Naime, nakon uništavanja jedne zelene površine, planira se izgraditi druga na istom mjestu, samo malo viša", napominju iz Udruge.U stvarnosti, za uređenje zelene površine na Gregovici nije potrebno saditi paulovnije, niti potrošiti mnogo novaca
Ističu i kako je jedini argument za cijeli projekt - zatrpavanje depresije. Zašto je nužno zatrpati zelenu udolinu, Grad nije našao za shodno obrazložiti.
"Umjesto da se uredi postojeća zelena površina, naš se novac planira potrošiti na njeno potpuno uništavanje. Sve to da bi se napravila nova zelena površina, na istom mjestu, ali metar-dva viša? Ne treba, hvala, zelenu površinu već imamo. Predlažemo da se viškom iskopa s gradilišta bolnice saniraju iscrpljeni kamenolomi u okolici Pule, imamo kamenolom Max koji treba sanirati, a tu su i drugi kamenolomi u Puli i okolici kojima vape za sanacijom. To su rane u krajoliku i opasnost za šetače. Ne samo da je krajnje je vrijeme da se saniraju već i idealna prilika uz toliko viška iskopanog materijala s gradilišta nove bolnice", govori Dušica Radojčić iz Zelene Istre.
Projekt predviđa eliminaciju, ne samo urbanih vrtova (zdravlje, rekreacija, poljoprivreda) već i svog zelenila koje trenutno postoji na području udoline. Zatim slijedi uklanjanje sloja od 20 cm zemlje, "uređenje temeljnog tla mehaničkim zbijanjem" te nasipavanje površine od 2 ha miješanim i kamenim materijalom u količini od 16.533 m3. Nakon što se razastre uklonjena zemlja, dodaje se nova zemlja i kreće se s "uređenjem" zelene površine.
"Užasno je što se uklanjaju autohtona stabla! Po mojoj procjeni, u udolini na Gregovici u ovome trenutku raste i nekoliko stotina stabala ladonje, hrasta, oraha, krušaka, breskvi, višanja, trešanja i lješnjaka, a tu su i vinova loza te trstika", tvrdi predstavnik zainteresiranih građana, koji preko šezdeset godina živi u blizini udoline. Njegova najveća strepnja ipak je to što će nasipavanje udoline zauvijek izbrisati i brojne ptice i male životinje.
"Udolina na Gregovici ima ornitološki značaj te je ona stalno stanište i gnjezdište velikog broja ptica. Među pticama koje sam ovdje često viđao nalaze se pastirica, kraljić, češljugar, crnokapa grmušica, crvendać, više podvrsta sjenica, rusog svarčka te zeba. Zatim tu su i poljski vrapci, zelendur, jurčica, djetlić, poljska ševa, šojka, svraka, fazan i grlica, sve redom zakonom zaštićene ptice", govori.
Dunja Mickov iz Zelene Istre upozorava da je problematično i to što projekt predviđa sadnju stabala paulovnije (Paulownia tomentosa), porijeklom iz Kine i Koreje, koju Američka uprava za poljoprivredu navodi kao invazivnu. Mickov je istaknula da je ova vrsta u SAD-u izazvala poljoprivredne, ekološke i gospodarske štete, pa se Amerikanci sada trude iskorijeniti je, što mnogo košta jer samo jedno stablo godišnje proizvede preko 20 milijuna sjemenki, putem kojih se se paulovnija nekontrolirano širi.Projekt predviđa eliminaciju, ne samo urbanih vrtova (zdravlje, rekreacija, poljoprivreda) već i svog zelenila koje trenutno postoji na području udoline
U stvarnosti, za uređenje zelene površine na Gregovici nije potrebno saditi paulovnije, niti potrošiti mnogo novaca. Na pitanje o tome kako je urediti, predstavnik zainteresiranih građana odgovara: "Jeftino i jednostavno. Sve što je potrebno je pokositi i pograbljati udolinu, iz nje ukloniti trule barake, malčice prorijediti gustiše i orezati stabla."
A u takvom, prirodnom, uređenju zasigurno bi se pronašlo i dovoljno prostora za trim staze poput onih kroz Šijansku šumu ili na Lungomareu, kao i dječja igrala, kojih bi na Gregovici moglo biti više.
Građani koji područje koriste za urbano vrtlarstvo primili su još u svibnju prijeteću obavijest, kojom ih Grad upozorava da će usprotive li će protiv njih biti pokrenut "parnični postupak radi isplate za korištenje nekretnina... naknade nastale štete, izgubljene dobiti i troškova provedbe postupka", pa je razumljiva njihova nevoljkost, budući da se radi uglavnom o osobama u mirovini, za javno istupanje.
U državi koja je prethodila, za korištenje javnih zelenih površina za gradsko vrtlarstvo plaćala se mala naknada, pa iz Zelene Istre predlažu da se umjesto sulude ideje zatrpavanja plodnog i bioraznolikošću bogatog područja regulira, stimulira i uredi korištenje urbanih vrtova u cijelom gradu.
