Uslijed povećanja socijalnih nemira, one ne označuju ništa drugo doli efikasne mjera za suzbijanja prosvjeda.
Osim prijedloga reduciranog državnog proračuna, koji bi sa sobom uskoro mogao "povući" i smanjenje radničkih prava, na stolovima saborskih zastupnika uskoro će se naći i Prijedlog novog Zakona o policiji. Prijedlog u saborsku proceduru ulazi po hitnom postupku, tobože zbog usklađivanja Zakona s drugim propisima te "osobito opravdanih državnih razloga". Po dobrom starom hrvatskom običaju, taj čin u većini slučajeva ne znači ništa drugo do li kršenje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, odnosno sustavno ignoriranje onih koji o ljudskoj sigurnosti imaju štošta za reći. Slučajno ili ne, Prijedlog je nedavno objavljen u jedva zamjetnom kutku na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, a već na njegovo prvo čitanje vidljivo je kako u nekim segmentima zaštite ljudskih prava ide ispod razine prijašnjeg Zakona.
Sastavljačima prijedloga Zakona o policiji, u dijelu koji regulira nadzor građana, očito nije bila na pameti zaštita ljudskih prava
Tomislav Tomašević: "Maksimalna prisila nad nenasilnim prosvjednicima eventualno bi mogla biti izmještanje prosvjednika, nikako privođenje, a kamoli uhićenje"
Tako, primjerice, u Prijedlogu stoji da će ministar imenovati članove Povjerenstva za građanski nadzor policije, a predviđeno je da u istom Povjerenstvu sjedi i predstavnik MUP-a. Zanimljivo je da je Ranko Ostojić, sadašnji ministar unutarnjih poslova i nekadašnji saborski zastupnik, kritizirao Zakon o policiji iz 2011. godine, govoreći da postojećem Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija treba proširiti ovlasti ili treba stvoriti njemu slično tijelo koje će vršiti kvalitetan građanski nadzor nad radom policije. Ostojić je brže-bolje reagirao na kritike, pa je na jučer održanoj javnoj raspravi o Prijedlogu obznanio kako je MUP ipak prihvatio neke od prigovora koji su došli iz redova civilnog društva. No na tom popisu se nije našla navedena odredba jer, kako je obrazložio Ostojić, "imenovanjem članova Povjerenstva od strane ministra ne narušava se neovisnost, jer prijedlog za imenovanje članova povjerenstva daju organizacije civilnog društva i stručna javnost, a na ministru je tek da donose formalnu odluku o imenovanju predloženog člana". Postojanje predstavnika MUP-a u Povjerenstvu opravdao je olakšanjem rada ostalih članova, budući da oni ne moraju nužno imati sva potrebna znanja o postupanju policije. Osim toga, ministar, kojeg je zasmetalo što se njegov prijedlog Zakona toliko kritizira, dok se tobože na postojeći Zakon nije reagiralo, potvrdio je da će, unatoč proklamiranoj priči o depolitizaciji policije, u Prijedlogu ostati i odredba prema kojoj ministar može davati policiji naputke za rad ili naređivati obavljanje određenih poslova. "Odjednom se kritizira ta odredba, ali to je očito sporno samo u Hrvatskoj, jer smo taj članak prepisali iz slovenskog zakona", rekao je Ostojić, koji je opravdanost uvođenje te odredbe podupro tezama o mogućim prirodnim katastrofama prilikom kojih bi upravo on svojim naredbama zaštitio ljudske živote.
No zaštita ljudskih prava sastavljačima Prijedloga očito nije bila na pameti u dijelu Zakona koji regulira nadzor građana. Tako je, primjerice, omogućeno prikupljanje osobnih podataka građana na rok od pet godina samo zato što su bili slučajno legitimirani. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije rekao je kako za tim nema potrebe. "Nije nam jasno zašto bi policija u svojoj arhivi pet godina čuvala podatke ama baš svakog građanina kojega legitimira. Vjerojatno svi imamo iskustvo da smo bili legitimirani, iako nismo niti počinili niti namjeravali počiniti niti prekršaj niti kazneno djelo", rekao je Bosanac u razgovoru za H-Alter.
Zabrinjavajući je i podatak koji je prošle godine izašao i javnost, a prema kojem se ispostavilo da policija provodi jednak broj tajnih mjera kao i Sigurnosno-obavještajna agencija. "Kazneni zakon taj nadzor regulira kvalitetno u smislu da je za pokretanje nadzora potrebna dozvola Vrhovnog suda, ali problem je što nitko ne kontrolira suradnju policije, Državnog odvjetništva i Vrhovnog suda", objasnio je Bosanac. On smatra kako bi najlogičnije bilo da rad policije u ovom segmentu preuzme Povjerenstvo za građanski nadzor policije. "U ovom Zakonu o policiji ostaje problem i činjenica da nalog za ispis telefonskih brojeva s kojima osumnjičena osoba komunicira ili lokaciju osumnjičenog može dati i nižerangirani djelatnik policije, ukoliko ga za to ovlasti čelnik kriminalističke policije. Nema sumnje da s profesionalne strane postoji policijska potreba za ovom mjerom, ali ona mora biti pod kvalitetnijim nadzorom".
Zoran Pusić: "Gušiti nenasilne prosvjede a priori nasiljem loša je politika, i time se dokidaju građanske slobode"
Uslijed sve većeg broja prosvjeda, kojih bi zbog najavljenih mjera štednje u skoroj budućnosti moglo biti još više, zabrinjavajuća je činjenica da MUP na prihvaća kritiku na račun odredbe u zakonu kojom se praktički ne razlikuje postupanje policije u slučaju nasilnih nasuprot nenasilnih prosvjeda. Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije, takvu odluku smatra nedopustivom. "Samim time apsurdno je i ono što se dogodilo u Varšavskoj, gdje je prosvjed zapravo bio prijavljen. Maksimalna prisila nad nenasilnim prosvjednicima eventualno bi mogla biti izmještanje prosvjednika, nikako privođenje, a kamoli uhićenje", objasnio je Tomašević. No ministar Ostojić, koji zatvaranje u policijsku maricu ne smatra sredstvom prisile, potvrdio je kako se u novi zakon kao sredstvo prisile neće uvrsti izmještanje, odnosno da se prosvjednike fizički premjesti na najbliže moguće mjesto na kojemu pružanje nenasilnog otpora neće ometati provođenje policijskih radnji. Time je poručio kako je vrlo izgledno da bi se policijsko postupanje nalik onom u Varšavskoj ulici moglo ponoviti na nekim budućim prosvjedima. Ovu sumnju dodatno je potvrdila šutnja koja je nastala nakon pitanja kako bi se danas postupilo prema prosvjednicima iz Varšavske. Zoran Pusić, aktivist za ljudska prava koji je godinama sudjelovao u organizaciji nenasilnih prosvjeda, među kojima je bio najpoznatiji onaj za vraćanje imena Trgu žrtava fašizma, smatra da je nerazlikovanje mirnih demonstracija, koje su najčešće opravdane, i divljačkog razbijanja, van svake pameti. "Gušiti nenasilne prosvjede a priori nasiljem loša je politika, i time se dokidaju građanske slobode. Svatko ima pravo na nenasilan način izraziti svoje mišljenje, a takvi prosvjedi se na kraju u većini slučajeva pokažu opravdanima i da su bili u interesu većeg dijela stanovništva. Uostalom, takav tip prosvjeda prezentira demokratičnost društva", rekao je Pusić, koji smatra da je ideološke razloge za sprečavanje nenasilnog izražavanja mišljenja zamijenila zaštita kapitala.
Gordan Bosanac: "Treba pojasniti i definirati upotrebu pojedinih posebnih vrsta oružja i sukladno njihovoj opasnosti po ljudski život i zdravlje gradirati njihovu upotrebu"
Pojedini mediji objavili su vijest da prijedlog novoga zakona predviđa i uvođenje policijske konjice i elektrošokera kao efikasnog rješenja za suzbijanje prosvjeda. Ranko Ostojić, kojega smeta kada ga se naziva "onim ministrom koji kupuje konja", na javnoj raspravi tvrdio je da je ta odredba već uvrštena u Zakon koji je trenutno na snazi. Konj se ulicama još uvijek nije prošetao, pa je izvjesno da će to prvi put učiniti upravo za Ostojićeva mandata. "Sumnjam da će konji služiti u obuzdavanju nogometnih huligana, jer ne mogu zamisliti da trči po tribinama", rekao je Tomislav Tomašević, koji nabavku konja smatra skupim i nepotrebnim ulogom koji bi mogao rezultirati "razbijanjem" prosvjeda. Gordan Bosanac drži važnim da upotreba bilo koje policijske ovlasti bude proporcionalna s ciljem, a posebno da se uvijek odabire ona ovlast koja najmanje zadire u povrede ljudskih prava građana. "Slažem se da je elektrošoker bolje upotrijebiti nego pištolj, ali zanima nas jasna granica kada je opravdano koristiti elektrošoker i kada je to uistinu potrebno. Trenutno se to oružje podvodi pod ovlasti uporabe posebnih vrsta oružja i nije eksplicitno naveden. Treba pojasniti i definirati upotrebu pojedinih posebnih vrsta oružja, tj. jasno reći koja su to oružja i sukladno njihovoj opasnosti po ljudski život i zdravlje, gradirati njihovu upotrebu", rekao je Bosanac. On smatra da je važno čuti argumente Prijatelja životinja. "Korištenje konja u policijske svrhe otvara etičko pitanje koliko, uz razvoj suvremenih tehnologija, ljudi još uvijek imaju potrebu koristiti životinje u nasilnim događajima".
Iako se ministar Ostojić, kojeg su na javnoj raspravi vidno uzrujale kritike na njegov račun, kune kako je MUP napokon transparentno tijelo koje razmatra sve prijedloge, teško se oteti dojmu kako nova verzija Zakon o policiji neće biti ništa drugo doli kozmetičko dotjerivanje postojećeg Zakona. Pararelno s tim procesom, MUP je krenuo i u izmjene Zakona o javnom okupljanju, o kojima će tek uslijediti javna rasprava. Budući da je najavljeno kako će se umjesto dosadašnjih 100 metara od Sabora, Vlade i Ustavnog suda, pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed prostorno ograničiti na 20 metara od spomenutih tijela vlasti, te po broju sudionika umjesto dosadašnjih 20 povećati na 250 osoba, posve je izvjesno kako Markov trg neće biti vraćen građanima.
