Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova: S obzirom da je priča o omogućavanju posvajanja istospolnim parovima osjetljivija i da u društvu postoje suprotstavljene strane, moramo prvo vidjeti na koji način će funkcionirati institucija partnerske skrbi i kompletni pravni okvir, a onda u dogledno vrijeme možemo razmisliti o posvajanju
"Imam jednu vijest. Danas ste se probudili u puno ljepšoj državi nego što je bila jučer", poručio je sinoć ministar Arsen Bauk okupljenima na Zakon piru. Riječ je o svojevrsnoj proslavi povodom donošenja Zakona o životnom partnerstvu koju je Zagreb Pride udruženje organiziralo u zagrebačkom muzeju Mimara. Razloga za slavlje je uistinu bilo - nakon dvije i pol godine predanog aktivističkog rada kojeg je svojim akcijama pokušala omesti referendumska inicijativa U ime obitelji, napokon je donesen zakon koji postojećim i budućim LGBT obiteljima osigurava mogućnost ostvarenja velikog broja prava.
"Zahvaljujući Zakonu o životnom partnerstvu došli smo u društvo zemalja kao što je, primjerice, Austrija, a sada nam preostaje da u jednom trenutku kada se svaka glupost ne bude mogla izglasati na referendumu i kada nam društvene okolnosti, što god to značilo, to dozvole, uđemo i u društvo država kao što su Španjolska i Francuska", dodao je Bauk, čije je Ministarstvo uprave radilo na izradi zakona. "Moram priznati da sam radeći na zakonu dosta naučio od onih koji su se zalagali za njegovo donošenje, a još više od onih koji su se, i to doista uporno, njemu protivili. Vjerujem da će uskoro doći vrijeme kada ćemo još jednom imati ovakvu proslavu, možda ne u ovom mandatu, ali nadam se u sljedećem. Nemam u planu posvajati ovaj zakon jer smatram da je on od onih koji su radili na njemu, od onih koji su ga donijeli, od onih koji će ga provoditi i onih na koje se on odnosi. Vama i vašim obiteljima želim svako dobro u životu!", poručio je Bauk koji je na proslavu došao u društvu nekolicine svojih koalicijskih kolega među kojima su bili Peđa Grbin, Marija Lugarić, Igor Kolman i Iva Prpić.
Osim političara, Mimaru je sinoć posjetio i veliki broj ljudskopravaških aktivista, prijatelja i prijateljica Zagreb Pridea te predstavnika državnih institucija. Među njima se našao i Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. "S obzirom na okolnosti, sve ono što se događalo u zadnjih godinu dana i činjenicu da je naše društvo još uvijek u određenoj mjeri konzervativno i oprezno po pitanju bračnih vrijednosti, čini mi se da smo dobili relativno dobar zakon. Osobno vjerujem u činjenicu da je on rezultat kompromisa dviju strana u našem društvu. Ni jedna od njih ne bi trebala iz ove priče izaći nezadovoljna", kazao je Selanec u razgovoru za H-Alter. Zamjenik pravobraniteljice smatra da je potrebno vidjeti kako će Zakon o životnom partnerstvu funkcionirati u praksi, prikupiti potrebne informacije s terena i potom, ukoliko se ukaže potreba, ponovno sjesti i razmisliti na koji način bi ga trebalo unaprijediti.
Ana Brakus, Zagreb Pride: Naše društvo je i dalje obilježeno homofobijom zbog čega postoji mogućnost da ćemo se susresti s problemima prilikom organiziranja vjenčanja. Jedini način da se borimo protiv toga je da prijavljujemo takve slučajeve budući da u Zakonu o suzbijanju diskriminacije jasno stoji da se takvo nešto ne smije događati
Tijekom glasanja o zakonu pojedini saborski zastupnici uložili su amandman koji je podrazumijevao i mogućnost posvajanja djece za istospolne partnere, no on na kraju nije uvršten u konačnu verziju zakona. "Moramo uzeti u obzir činjenicu da je i heteroseksualnim izvanbračnim zajednicama, koje već desetljećima egzistiraju u Hrvatskoj, tek nedavnim izmjenama Obiteljskog zakona osiguran jednak pristup instituciji posvajanja kao i onima koji su u braku. Dakle, čekalo se da se vidi kako će to funkcionirati u praksi i na temelju toga se odlučilo izmijeniti zakon. S obzirom da je priča o omogućavanju posvajanja istospolnim parovima osjetljivija i da u društvu postoje spomenute dvije suprotstavljene strane, moramo prvo vidjeti na koji način će funkcionirati institucija partnerske skrbi i kompletni pravni okvir, a onda u dogledno vrijeme možemo sagledati i međunarodna iskustva, obveze koje Republika Hrvatska ima prema određenim međunarodnim institucijama i konvencijama i razmisliti o posvajanju", dodao je Selanec.
Povodom donošenja Zakona o životnom partnerstvu očekivano se oglasila Željka Markić iz inicijative U ime obitelji koja tvrdi da je on u koliziji s nedavno održanim referendumom o braku. Zamjenik pravobraniteljice smatra da se odgovor Markić treba potražiti u priopćenju Ustavnog suda iz studenog prošle godine u kojem jasno stoji da nova ustavna odredba ne smije negativno utjecati na povećanje razine prava LGBT osobama i istospolnih parova.
Istog mišljenja je i Ana Brakus iz Zagreb Pride udruženja. "Zakon o životnom partnerstvu definitivno predstavlja veliki korak naprijed i on pruža gotovo sva prava istospolnim parovima koja inače proizlaze iz institucije braka. Nadamo se da će se sve zamjerke koje imamo na zakon, poput činjenice da ga ne mogu koristiti heteroseksualni parovi i da on ne omogućuje posvajanje, uskoro poboljšati", kazala nam je Brakus.
Ako je suditi po zemljama iz ostatka svijeta koje već na snazi imaju ovaj zakon ili potpunu bračnu jednakost, postoji vjerojatnost da će se nakon njegovog stupanja na snagu LGBT osobe morati suočiti s novim problemima. Naime, iskustva iz inozemstva pokazuju da je određeni broj obrtnika koji se bave organizacijama vjenčanja, od fotografa, slastičara, cvjećara pa sve do iznajmljivača sala, LGBT mladencima i mladenkama odbio pružiti svoje usluge. "Naše društvo je i dalje obilježeno homofobijom zbog čega postoji mogućnost da ćemo se susresti s takvim problemima. Jedini način da se borimo protiv toga je da prijavljujemo takve slučajeve budući da u Zakonu o suzbijanju diskriminacije jasno stoji da se takvo nešto ne smije događati", podsjetila je članica Zagreb Pridea i pozvala sve one koji se susretnu s takvom vrstom diskriminacije da se obrate ovoj udruzi kako bi zajedničkim snagama radili na rješavanju problema.
Marta Šušak, AUT: Mislim da zakon podrazumijeva snažan aktivistički potencijal. Naime, ukoliko će se istospolni parovi javno vjenčavati, imat ćemo priliku zauzeti javni prostor kojeg inače okupiraju heteroseksualni parovi mahanjem barjacima i trubljenjem
Prva vjenčanja istospolnih parova očekuju se krajem kolovoza ove godine, odnosno nakon stupanja zakona na snagu. Jedna od onih koji planiraju primijeniti zakon je Marta Šušak iz LGBTIQ inicijative Filozofskog fakulteta AUT. "Zakon o životnom partnerstvu je prvi korak u borbi za bračnu jednakost i zahvaljujući njemu riješit će se konkretni problemi onih koji imaju partnere i partnerice izvan Hrvatske, djecu i žele urediti imovinsko-pravne odnose. Istodobno, čini mi se da bi ovoj bio sjajan zakon da je donesen prije deset godina. Drago mi je što je dvadeset zastupnika i zastupnica uložilo amandmane koji su podrazumijevali i mogućnost posvajanja i mislim da je umjesto inzistiranja na demokratskom kompromisu te amandmane trebalo uvrstiti u zakon. Također, žao mi je što zakon ne mogu primjenjivati i heteroseksualni parovi. No, na njemu su aktivisti radili jako puno i to je veliki šamar Željki Markić koja se bori protiv dostojanstvenog života LGBT zajednice", rekla nam je Šušak i dodala da bi se osim borbe za potpunu ravnopravnost LGBT zajednica u doglednoj budućnosti trebala posvetiti i promišljanju o instituciji braka na feminističkoj razini."To nam do sada nije bilo dozvoljena jer se glavna borba vodila za postizanje ravnopravnosti, odnosno da se parovima omogući ostvarenje konkretnih prava bez kojih im je bio otežan svakodnevni život. Osim toga, mislim da zakon podrazumijeva snažan aktivistički potencijal. Naime, ukoliko će se istospolni parovi javno vjenčavati, imat ćemo priliku zauzeti javni prostor kojeg inače okupiraju heteroseksualni parovi mahanjem barjacima i trubljenjem", zaključila je aktivistkinja AUT-a.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Socijalna pravda" kojeg sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
