Dunav sa svojim pritokama Dravom i Murom, predstavlja najveći europski riječni sustav s tisućama ljudi i divljih životinja koji ovise od njega. Međutim, ljudske intervencije poput kanaliziranja prirodnih dijelova rijeka i izgradnja hidroelektrana ugrožavaju ovaj iznimni riječni sustav.
WWF je u suradnji s organizacijom Euronatur proveo studiju Obnova Europske Amazone, u kojoj je prvi put napravljena cjelovita procjena potencijala obnove riječnih područja Mura-Drava-Dunav od gotovo milijun hektara u "zelenom srcu Europe". Studija potvrđuje da postoji ogroman potencijal obnove vodnih sustava u budućem UNESCO-vom penlateralnom prekograničnom Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav koji dijele Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska i Srbija.
Studija, koju je pripremio dr. Ulrich Schwarz iz Fluviusa, procjenjuje ukupnu dužinu rijeka od 725 km i površinu od više od 880 tisuća hektara. Njome je utvrđeno da postoji potencijal za obnovu gotovo 650 km obala rijeka, da se s rijekama može ponovno spojiti 120 rukavaca te da možemo ponovno stvoriti 165 tisuća hektara poplavnih područja. U Hrvatskom dijelu budućeg prekograničnog rezervata biosfere postoji potencijal za obnovu 58,080 ha prijašnjih poplavnih područja, 264 km riječne obale može biti obnovljeno te 58 glavnih rukavaca ukupne duljine od 208 km može se ponovno spojiti s rijekama.
"Međunarodni Dan Dunava podsjeća nas da moramo ojačati kapacitete naših vodenih ekosustava tako da zaštitimo i obnovimo rijeke za U Hrvatskom dijelu budućeg prekograničnog rezervata biosfere postoji potencijal za obnovu 58,080 ha prijašnjih poplavnih područja, 264 km riječne obale može biti obnovljeno te 58 glavnih rukavaca ukupne duljine od 208 km može se ponovno spojiti s rijekama.buduće generacije. Zdrave rijeke, močvare i poplavna područja pružaju širok spektar usluga, uključujući vodu za piće i zaštitu od poplava, te su 'osiguranje' protiv budućih izazova klimatskih promjena. K tome, ulaganje od oko 1,1 milijarde eura u obnovu riječnih staništa Mure, Drave i Dunava, stvorilo bi veliki poticaj za lokalne ekonomije", rekla je Ivana Korna Varga iz WWF Adria.
Dijelovi Mure, Drave i Dunava u okviru prekograničnog rezervata biosfere zadržali su više svojih prirodnih vrijednosti u usporedbi s drugim rijekama u Europi. Međutim, tijekom posljednjih 100 godina došlo je do značajnog gubitka prirodnih staništa i poplavnih područja. U prethodnim godinama provedeni su samo pojedini projekti obnove, većinom na manjim riječnim područjima.
Kako područje i danas pati od konstantnog gubitka prirodnih staništa i vrsta, što je rezultat dugotrajnog kanaliziranja rijeka, vađenja šljunka i izgradnje hidroelektrana, WWF poziva vlade k ambicioznijim naporima za obnovu riječnih ekosustava kako bi pojačali otpornost vodenih ekosustava.
Ukupno smo do danas izgubili oko 465 tisuća hektara ili 80 posto bivših poplavnih područja a prirodne riječne obale nestaju svake sekunde. Degradacija prirodnih riječnih područja prouzrokovala je degradaciju rijeka i poplavnih područja, uključujući produbljivanje korita rijeka, pad podzemnih voda te isušivanje močvara i poplavnih šuma. To je dovelo i do gubitka ugroženih staništa i vrsta.
"Sveobuhvatni napori za obnovu, koji su prikazani u ovoj studiji, promijenili bi te negativne utjecaje i pomogli preživjeti ugroženim riječnim pticama poput male čigre, vodomara i žute pčelarice. Štoviše, restauracija riječnih ekosustava donijet će koristi lokalnim zajednicama: bolja zaštita od poplava, pročišćavanje vode i time zdravu pitku vodu, vode bogate ribom, povoljne uvjete podzemnih voda za šume i poljoprivredu te rekreaciju", dodala je Korn Varga.
