"Povjernica nije dobila budžet da radi svoj posao", zaključak je koji se mogao čuti na okruglom stolu "Deset godina prava na pristup informacijama" održanom u četvrtak u Saboru.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora Josip Kregar upozorio je da je Hrvatska dobila povjerenicu nakon deset godina, ali da povjerenica nije dobila sredstva adekvatna za normalni rad. Dodao je da se "politička volja mjeri budžetskim stavkama". Istaknuo je da će se važnost povjerenice osobito vidjeti na primjeni testa razmjernosti i testa javnog interesa kod objavljivanja informacija koje su zaštićene.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora Josip Kregar upozorio je da je Hrvatska dobila povjerenicu nakon deset godina, ali da povjerenica nije dobila sredstva adekvatna za normalni rad
"Moramo imati povjerenja da će povjerenica znati razlučiti što pripada javnosti, a što ne, jer državni interes ne mora biti i javni interes", rekao je Kregar. Dodao je da bi povjerenica trebala utjecati na promjenu stava jer javnost nema svijest koja su prava građana i obaveze tijela javne vlasti.
Novinarka Slavica Lukić kazala je da je jedan od najvećih učinaka Zakona o pravu na pristup informacijama to što su tijela javne vlasti postala svjesna da postoji zakon kojeg se treba držati - što ne čine, ali barem postoji svijest da krše propis. Dodala je da, kad sluša izvještaje Vlade o primjeni ZPPI-ja, ima dojam da ne živi u istoj zemlji. Naime, statistika broja odgovorenih zahtjeva, objasnila je, ne znači da je na njih zbilja i odgovoreno. Istaknula je kao najveći problem inzistiranje glasnogovornika na pisanoj komunikaciji, što otežava rad novinaru, jer ne može postavljati potpitanja, odnosno ako ih postavlja cijela komunikacija puno duže traje.
Također, dodala je, tijela javne vlasti ekstenzivno koriste institut ograničavanja pristupa informaciji poput onog o zaštiti osobnih podataka ili poslovnoj tajni, te je istaknula da treba omogućiti pristup informaciji u prvom koraku, jer je žalbeni postupak može trajati i godinama, a novinari odustaju od tužbi. Navela je primjer novinara Ivice Grčara koji je 2007. godine zatražio popis svih ljudi koji su u dva ili više nadzornih odbora javnih poduzeća. Nije dobio te informacije i u žalbenom procesu novinar je dobio spor na Upravnom sudu, međutim Ministarstvo pravosuđa ni onda mu nije ustupilo informaciju. Državno odvjetništvo zatražilo je reviziju pred Vrhovnim sudom koji je također presudio novinaru u korist. Grčar je na kraju dobio popis svih osoba koje su članovi nadzornih odbora, iako to nije bio uopće podatak koji je tražio. Njegov slučaj došao je i do Europskog suda za ljudska prava koji je prije dva tjedna presudio da je dobio informaciju koju je tražio.
Slavica Lukić: "Ova Vlada pokazuje patologiju u komuniciranju s javnošću - krši temeljno načelo da premijer i njegovi suradnici nisu dostupni svim novinarima pod jednakim uvjetima, informacije se distribuiraju selektivno i dijeli se puno spinova"
Podsjetila je i na slučaj novinarke Jelene Berković koja je tražila da Vlada objavljuje dnevne redove sjednica i izgubila spor, pa je 2008. godine podnijela tužbu Ustavnom sudu koja do danas nije riješena.
Na slovenskom primjeru Lukić je pokazala koliko institucija povjerenice može biti značajna za istraživačko novinarstvo. Naime, novinarima koji su napisali istraživačku knjigu U ime države o ilegalnoj prodaji oružja iz Slovenije u Hrvatsku i BiH, institucije poput Ministarstva obrane zabranile su pristup brojnim dokumentima pod klasifikacijom državne tajne. Međutim, povjerenica je dva mjeseca proučavala sporne dokumente i zaključila da nijedan od njih nije klasificiran, te da ih moraju ustupiti novinarima.
Lukić je zaključila kako ju je strah da nakon deset godina čekanja na povjerenicu, sad kad smo je konačno dobili, ali sa premalim budžetom, nismo dobili tigra od papira.
Saborski zastupnik Branko Vukšić upozorio je građani još uvijek ne znaju da imaju pravo znati. U Sloveniji je, kako je izložila slovenska povjerenica za informiranje Kristina Kotnik Šumah, svijest o tome vrlo velika, pa je tako čak 70 posto zahtjeva za pristup informacijama poslano od strane građana. Povjerenica za informiranje, prema istraživanjima javnog mijenja, jedna je od institucija kojoj se u Sloveniji najviše vjeruje.
Zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH Dalibor Dvorny pohvalio se da ova Vlada pokazuje predanost otvorenosti, na što je reagirala Lukić. "Ova Vlada pokazuje patologiju u komuniciranju s javnošću - krši temeljno načelo da premijer i njegovi suradnici nisu dostupni svim novinarima pod jednakim uvjetima, informacije se distribuiraju selektivno i dijeli se puno spinova, a od 2003. godine ne održavaju se redovite konferencije za novinare", rekla je Lukić te dodala da Vlada očito ima pogrešan dojam o sebi jer nije niti malo drugačija od prethodne.
Predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba intersa Dalija Orešković upozorila je da je proaktivno objavljivanje informacije najvažnije za transparentnost te objasnila da povjerenstvo radi na stvaranju pretražive baze imovinskih kartica koja bi uključivala i članstva u nadzornim i upravnim odborima.
Pravna savjetnica u GONG-u Vanja Škorić podsjetila je da se na Ustavnom sudu još uvijek nalaze četiri slučaja koja je pokrenuo GONG
Pravna savjetnica u GONG-u Vanja Škorić podsjetila je da se na Ustavnom sudu još uvijek nalaze četiri slučaja koja je pokrenuo GONG - slučaj u kojem Sabor odbija objavljivati životopise kandidata koje bira, slučaj u kojem Vlada odbija objavljivati dnevni red sjednica, uskraćivanje evidencije ulazaka u Sabor na dan kad je dogovorena FIMI Medija te slučaj komunalnog poduzeća iz Zadra koje je svoj godišnji izvještaj o radu proglasio poslovnom tajnom.
Povjerenica za informiranje Anamarija Musa kazala je da joj je jedna od najvažnijih zadaća podizanje svijesti građana o pravu na pristup informacijama, te najavila ustrojavanje inspekcijskih službi koje će ovisiti o financijskim sredstvima te ratifikaciju Europske konvencije o pristupu dokumentima Vijeća Europe. Zaključila je da je za kvalitetan rad povjerenice potrebno adekvatno financiranje.
Članak je objavljen u okviru projekta Udruge za nezavisnu medijsku kulturu Pravo novinara na pristup informacijama, koji financira Balkan Trust for Democracy.