Predavanje je u kinu Europa danas održao Neila Datta, tajnik Europskog parlamentarnog foruma o populaciji i razvoju i jedan od vodećih istraživača ultrakonzervatinih pokreta u Europi. Datta je objavio istraživanje Restoring the Natural Order: An Agenda for Europe, a nedavno mu je izišla i knjiga Vizija vjerskih ekstremista za mobilizaciju europskih društava protiv seksualnih i reproduktivnih ljudskih prava.
Datta je i jedan od aktera dokumentarnog filma Protuudar na pravo na pobačaj u Europi koji će sutra u 17 sati biti prikazan u kinu Europa. Kao uvod u današnje predavanje publika je imala priliku pogledati kraću, petnaestominutnu verziju filma."Čak i da im ne prođu svi ti referendumi, nisu na gubitku, jer im je bitna vidljivost", zaključio je Šimičević
U filmu se razotkriva povezanost i umreženost ultrakonzervativnih aktera diljem Europe, od Španjolske do Rumunjske, fokusiranih na "zaustavljanje financiranja uništavanja ljudskog života europskim sredstvima". Njihovi napori kulminiraju okupljanjem na Svjetskom kongresu obitelji, koji se održava svake godine, a posljednji je održan u Budimpešti, gdje je Orban poručio kako je mađarska vlada "uspješno zaustavila ilegalnu Balkansku migrantsku rutu", te o potrebi da se "rađa više mađarske djece".
"Ove udruge otvaraju svoje urede u Bruxellesu, Strasbourgu i Beču, svim gradovima u kojima se donose važne odluke po pitanju politika na europskoj i međunarodnoj razini", objasnio je Datta na današnjem predavanju. Dodao je kako se iz Hrvatske od akterica unutar ovih mreža ističe Željka Markić i U ime obitelji. "Referendum o braku koncipiran je prvo na brojnim sastancima Agende Europa i kasnije se njime eksperimentiralo u praksi u Hrvatskoj, a kasnije i u drugim zemljama", kazao je."Da se zamijetiti i kako konzervativne udruge i njihovi predstavnici spretno koriste jezik prava. Time stvaraju simbolički kapital, stvaraju dojam da imaju utemeljenje za svoje djelovanje u ustavnim vrednotama", rekla je Petričušić
"Valja skrenuti pažnju i na to kako nam se kroz ovakve inicijative nameće i novi metajezik, preuzet od kontrakulturnih pokreta 60ih, te kasnije NGO-a 90ih, gdje se ističe pozitivizam, u ovom slučaju zaštite vjerskih sloboda. To je najbjelodanije u formulaciji Hoda za život”, rekao je na predavanju Hrvoje Šimičević, novinar tjednika Novosti.
Šimičević je u svojim tekstovima razotkrivao domaće fundamentalističke organizacije i njihovu povezanost s ultraradikalnim pokretom. "Ne mogu ući u parlament, ali mogu u institucije. Zapravo svjedočimo maršu kroz institucije, i korištenju aparata koji su namijenjeni za poboljšanje demokracije, poput referenduma, kako bi se provela nova, represivna agenda", istaknuo je.
U raspravi je sudjelovala i Antonija Petričušić, docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Petričušić je s kolegama lani objavila znanstveni rad Gaining Political Power by Utilizing Opportunity Structures: An Analysis of the Conservative Religious-Political Movement in Croatia, koji je uznemirio domaće radikalne vjerske organizacije.
"U svojim prethodnim naporima koristili su afirmativne ideje zaštite obitelji i to im je išlo u korist. Da se zamijetiti i kako konzervativne udruge i njihovi predstavnici spretno koriste jezik prava. Time stvaraju simbolički kapital, stvaraju dojam da imaju utemeljenje za svoje djelovanje u ustavnim vrednotama", rekla je Petričušić.
"Čak i da im ne prođu svi ti referendumi, nisu na gubitku, jer im je bitna vidljivost", zaključio je Šimičević.
