Prošli je tjedan (točnije, 26. rujna) na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu prošao novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te ide dalje u Sabor na prvo čitanje. Predstavnik Ministarstva kulture tom je prigodom izjavio da je postignuta visoka razina suglasnosti sa predstavnicima struke.Upitnik se tako stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama. One sada čine čak 80 posto knjižnica, a ako se prihvati ovaj prijedlog Zakona, osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći će zaobići obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu
Takva je izjava čista laž, s obzirom da je stručna zajednica ujedinjeno stala protiv novog prijedloga Zakona, o čemu svjedoči i preko 2500 komentara knjižničara i knjižničarki iz svih vrsta knjižnica na prijedlog Zakona na e-Savjetovanju.
Knjižničarstvo je bilo i ostaje iznimno bitno u razvoju ljudske civilizacije, a stanje knjižnične djelatnosti i smjer kojim ona ide odraz su napretka i kulturne razine pojedinog društva, odraz onoga što se označava kao bitno i stavlja kao priroritet budućnosti. Stoga strah u kosti tjera pomisao na privatizaciju knjižnica i limitiranu dostupnost knjiga i pisane riječi za sve građane i građanke ove zemlje.
Cijela se hrvatska knjižničarska zajednica protivi prijedlogu Zakona. Budući da struka nije bila uključena u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona, tijekom e-Savjetovanja stiglo je već spomenutih preko 2500 primjedbi. Većina je primjedbi odbijena bez valjanog pravnog obrazloženja.
"Iako je naizgled poštivana zakonska procedura prilikom izrade nacrta prijedloga novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, knjižničarska struka zapravo nije sudjelovala u njegovoj izradi. Tome svjedoči i veliki broj komentara i primjedbi koji su knjižničari iskazali kroz e-Savjetovanje. Na gotovo svaki članak bilo je više primjedbi od kojih je po završetku e-Savjetovanja usvojen tek neznatan, uglavnom sporedan dio. Za vrijeme, a i po završetku e-Savjetovanja u Ministarstvu kulture organizirani su sastanci s predstavnicima knjižničarske struke, koji su opet bili samo formalni jer značajnih promjena u prijedlogu Zakona nije bilo", govori nam Nada Topić, predsjednica Društva knjižničara u Splitu i članica Glavnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD).
Iz Hrvatskog knjižničarskog društva ističu kako se u prijedlogu Zakona neodgovarajuće barata stručnim rječnikom, pa se nasuprot privatnih stavljaju "javne" knjižnice, što je loš prijevod za "public", tj. "narodne" knjižnice.Cijela se hrvatska knjižničarska zajednica protivi prijedlogu Zakona. Budući da struka nije bila uključena u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona, tijekom e-Savjetovanja stiglo je spreko 2500 primjedbi. Većina je primjedbi odbijena bez valjanog pravnog obrazloženja
"Knjižnična djelatnost je neprofitabilna, a ukoliko i postoji nekakav prihod on se ulaže u knjižnično poslovanje. Ovim zakonom dopušta se osnivanje knjižnice kao zadruge ili trgovačkog društva kojemu je temeljni cilj stjecanje dobiti (članak 32.) što se kosi sa temeljnim poslanjem knjižnica čije su usluge neprofitabilne. Dakle, vlasnici privatnih knjižnica bi se legitimno mogli financirati javnim novcem, naplaćivati svoje usluge i tako ostvarivati osobnu dobit. Također je nejasno tko bi i kako nadzirao rad privatnih knjižnica, tko bi njima upravljao i na koji način, itd. Ovakva podjela veliki je korak unatrag jer se njome u osjetljivu knjižničnu djelatnost nasilno uvode zakoni tržišta kojima je cilj isključivo osobna dobit i korist, a ne javni interes", kaže Topić.
Upitnik se tako stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama. One sada čine čak 80 posto knjižnica, a ako se prihvati ovaj prijedlog Zakona, osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći će zaobići obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu.
"Novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti velik je udarac i na dosegnute standarde struke. Ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti ne bi trebali biti knjižničarske struke, a iz teksta Zakona izbačeni su i stručni nazivi, pa je nejasno hoće li i na koji način u knjižnicama raditi stručni djelatnici. Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara", upozorava se u priopćenju HKD-a.Knjižničarstvo je bilo i ostaje iznimno bitno u razvoju ljudske civilizacije, a stanje knjižnične djelatnosti i smjer kojim ona ide odraz su napretka i kulturne razine pojedinog društva, odraz onoga što se označava kao bitno i stavlja kao priroritet budućnosti
"Mnogo toga u ovom prijedlogu Zakona je sporno, prvenstveno nasilna podjela knjižnica na javne i privatne, zatim izbacivanje stručnih knjižničarskih zvanja čime se legalizira zapošljavanje nestručnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima nauštrb kvalitete knjižničnih usluga. Smanjuju se ovlasti Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog stručnog tijela pri Ministarstvu kulture te se smanjuje broj stručnih članova u njemu. Primjerice do sada je u vijeću bilo troje predstavnika Hrvatskog knjižničarskog društva, a ovim prijedlogom bi među članovima vijeća bio tek jedan član", objašnjava nam Topić.
"Ovakvi prijedlozi sa sobom nose i sumnje da bi se time zapravo u velikoj mjeri 'legalizirali' različiti slučajevi sumnjivih zapošljavanja na rukovodećim i drugim mjestima. Brisanje stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućuje da taj posao obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police. Taj posao obuhvaća obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima, savjetovanje korisnika knjižnice te održavanje edukativnih programa", poručila je Dunja Holcer, predsjednica HKD-a.Nada Topić: "Mnogo toga u ovom prijedlogu Zakona je sporno, prvenstveno nasilna podjela knjižnica na javne i privatne, zatim izbacivanje stručnih knjižničarskih zvanja čime se legalizira zapošljavanje nestručnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima"
Dodatno, iako se donošenje novog Zakona opravdava društvenim, gospodarskim i tehnološkim promjenama, u samom tekstu prijedloga Zakona nije vidljivo nikakvo unaprjeđenje struke s obzirom na digitalno okruženje i nove tehnologije.
Prijedlog Zakona je trenutačno u saborskoj proceduri, a knjižničari strahuju od mogućnosti da bude izglasan. Kako bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama, Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za zakonodavstvo, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora te svim saborskim zastupnicima.
Podsjećaju kako knjižničarstvo danas ima velik utjecaj na obrazovanje i kulturu građana – od djece do umirovljenika, a donošenje novog Zakona o knjižnicama štetno je za sve građane i za razvoj društva. Radi se o još jednom u nizu udara na javno dobro, od kojeg ćemo se, ako se sada ne borimo, u budućnosti teško i nikako oporaviti.
