Nakon Koprivnice i Siska, Rijeka nastavlja niz gradova koji su se ove godine odlučiti pridružiti ekspanziji urbanih vrtova širom Hrvatske. Naime, Grad Rijeka donio je prije desetak dana odluku da udruzi Zona00 dodijeli na korištenje na godinu dana zemljište površine 2500 m2 za provođenje pilot projekta urbanih vrtova. Na parceli koja se nalazi sjeverno od riječke zaobilaznice, između mjesnih odbora Škurinjska Draga i Brašćine-Pulac, niknut će već ovoga proljeća Zelena zona.
"Mi smo se već dobro pripremili za nadolazeće mjesece, planiramo radionice i druge aktivnosti koje su vezane za podizanje ovog zajedničkog urbanog vrta, od samog uređenja pa do podrške budućim korisnicima i ostalim zainteresiranima kroz radionice ekološkog vrtlarenja", najavljuje Nina Sindičić iz udruge Zona00.
vrtovirijeka2.jpg
Zanimalo nas je zašto se govori o samo godinu dana, ali iz udruge ističu kako razumiju opreznost od strane Grada dok ne dokažu da pilot projekt ima smisla, s obzirom da u Rijeci već postoji model najma zemljišta u poljoprivredne svrhe, ali individualnim korisnicima.
Zbog naravi terena Zelene zone, koji uključuje i šumarak i kamenjar, cijelu površinu nije moguće iskoristiti za gredice. Tako će za ovu pilot sezonu spremnih biti dvadesetak gredica od po 20 do 25 m2, a poziv će iz udruge svima zainteresiranima uputiti krajem ožujka putem Facebook stranice, mjesnih odbora i web stranice.
Osim dijela s gredicama, jedan dio vrta namijenili su uzgoju grmolikog bobičastog voća, njegovanju postojećeg samoniklog bilja te sadnji mediteranskog voćnjaka autohtonih sorti.
"Važna nam je promocija autohtonih sorti kao što su mušmula, oskoruša, žižula, nešpula, rogač, nar... neki od ovih naziva možda danas nekome zvuče egzotično i to je jedan dobar razlog da imamo baš te sorte u ovom zajedničkom urbanom voćnjaku", ističe Sindičić.
Dio dizajna vrta koji je nastao za vrijeme tečaja permakulturnog dizajniranja, je i zajednički prostor. Naime, u Zelenoj je zoni predviđeno mjesto za provođenje edukacija, koje je ujedno i dio za okupljanje. U planu je i zajednička alatnica za čuvanje alata te nekoliko kompostišta.
Petra Aničić: "Međusobno druženje i razmjenu iskustva planiramo poticati kroz sudjelovanje u edukativnim radionicama ekološkog vrtlarenja, a i voćnjak je zamišljen kao zajednički prostor na kojem će korisnici i prolaznici imati mogućnost ubirati plodove za vlastite potrebe."
"Želja nam je zadovoljiti i sociološki aspekt vrtlarenja, međutim ispunjenje tih želja će uvelike ovisiti o vrtlarskoj ekipi koja će se na kraju oformiti na prostoru zajedničkih urbanih vrtova. Međusobno druženje i razmjenu iskustva planiramo poticati kroz sudjelovanje u edukativnim radionicama ekološkog vrtlarenja, a i voćnjak je zamišljen kao zajednički prostor na kojem će korisnici i prolaznici imati mogućnost ubirati plodove za vlastite potrebe", opisuje Petra Aničić, također iz udruge Zona00.
Kako se dosad pitanje vode pokazalo jedna od složenijih koje novi urbani vrtlari trebaju riješiti, u riječkoj ekipi pokušat će zadržati vodu na terenu.
"Predvidjeli smo sustav kanalića uz individualne parcele, zatim planiramo skupljati kišnicu, a i nadamo se da ćemo dobiti priključak na vodovodnu mrežu obzirom da se na obližnjoj cesti nalazi hidrant", ističe Sindičić.
Ako je suditi prema razrađenosti projekta, ne sumnjamo da će već ove sezone jedno neiskorišteno poljoprivredno zemljište postati nova oaza solidarnosti, opuštanja i proizvodnje hrane na mjestu potrošnje. Mnogo je još takvih zemljišta po gradovima koje čekaju svoj trenutak, dok stanovnici gube mogućnost uzgoja hrane u vlastitoj okolini i postaju zavisni od dostave hrane s udaljenih područja. Nije zanemarivo ni to što zapuštena zemljišta s vremenom postaju teže prohodna i kao takva potencijalna opasnost u slučaju požara, napominju iz udruge Zona00.
"Nažalost, zapuštena zemljišta su realnost i urbanog i ruralnog dijela Hrvatske. Prednosti iskorištavanja zemljišta, na način kako to mi mislimo provesti kroz svoje projekte, su višestruke i očituju se na nekoliko razina, ekonomskoj, sociološkoj i zdravstvenoj", dodaje član Zone00 Boris Bilić.
Buduća
Ove prednosti već je uvidjelo više gradova u Hrvatskoj. Varaždin, Belišće, Ivanić-Grad, Virovitica, Zagreb, Koprivnica i Sisak imaju ili će od ove sezone imati urbane vrtove u nekom obliku.
"Vrtovi kao pojam nisu ništa novo niti revolucionarno, međutim ljudi su seljenjem u gradove izgubili mogućnost vrtlarenja i mogućnost osobnog utjecaja na uzgoj namirnica koje koriste za prehranu. To ne znači da su izgubili i želju za tom mogućnosti, što upravo dokazuju gore navedeni primjeri", ističe Aničić.
Članovi riječke udruge zaključuju kako im je želja u budućnosti uspostaviti cijeli niz urbanih vrtova po pojedinim kvartovima grada kako bi što više građana moglo sudjelovati u procesu proizvodnje vlastite hrane. Time bi vjerojatno i ljudi iz grada naučili i više poštovati rad seljaka koji nas hrane.
