Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstva, komunalne poslove i promet je odbio izdati dozvolu za postavljanje izložbe o migrantima, pod izlikom da je prostor predviđen za gradske manifestacije
Kako je objasnila Ana Kutleša, kustosica BLOK-a i jedna od organizatorica UrbanFestivala 13, u sklopu kojeg je realizirana izložba, Davor Konjikušić je portrete migranata uokviro crvenim i žutim linijama preuzetima iz službene šablone za izradu fotografije za biometrijsku putovnicu, koju većina fotografiranih vjerojatno nikada neće posjedovati. Ideja je bila da se fotografije postavi na spomenuti trg, odnosno sučelice zgradi Europske komisije u Hrvatskoj. Međutim, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstva, komunalne poslove i promet je odbio izdati dozvolu za postavljanje, pod izlikom da je prostor predviđen za gradske manifestacije, ili pak, kako je rečeno članovima umjetničkog kolektiva BLOK, odnosno organizatorima UrbanFestivala, da se to mjesto još uvijek nalazi u zoni gradilišta.
"Ništa od toga nije ih spriječilo da izdaju dozvolu Europskoj komisiji za proslavu Dana Europe 9. svibnja, ili kafiću čija se terasa nalazi na jugozapadnoj strani. Stoga je jasno da je Zagreb možda dobio novi trg, ali ne i novi javni prosto. Ovo je ekskluzivan prostor namijenjen političkim i ekonomskim elitama - Europskoj komisiji i stanarima luksuznih stanova koji se nazale u ostatku Ban centra. Na ovom trgu nema prostora za deprivilegirane - u ovom slučaju to su migranti, a u drugom slučaju bit će siromašni, nezaposleni, nezbrinuti i bolesni. Zato rad Davora Konjikušića otvara pitanja koja se tiču svih nas, a mi kao udruga koja se već 14. godinu bavi javnim prostorom, smatramo da se tim pitanjima imamo svako pravo baviti i na ovom prostoru, upravo na ovom prostoru. Iako smo u zajedničkoj odluci s umjetnikom portrete migranta izmjestili s Trga Europe i raspršili na sedam lokacija u gradskom centru, smatramo da problem migrantske politike Europske unije treba iznijeti upravo ovdje", kazala je Kutleša.
"Tražitelji azila ali i oni koji ga uspiju dobiti suočavaju se s nizom problema. U razgovorima s tražiteljima azila smještenima u Zagrebu doznali smo da kao svoj najveći problem vide upravo dugo trajanje postupka za dobivanje azila. Tako jedan od najdužih postupaka iznosi dvije godine i dva mjeseca, odnosno 26 mjeseci, odnosno 671 dan. To naravno nije jedini slučaj - prosječno vrijeme čekanja rješenja zahtjeva za azil iznosi 10 mjeseci - 305 dana", dodala je Kutleša nakon čega je s vrha spomenika na Trgu Europe razasula jednak broj papirnatih perli.
"Preko puta Kuće Europe su nedavno izložene fotografije osoba različitih rasa kojim se promoviralo pravo svih njih da unutar EU dobiju pravo glasa. Ovim odbijanjem grad je pokazao da stvarne osobe, odnosno izbjeglice, na ovom mjestu nemaju pravo pokazati svoj položaj. Ovaj je trg je time postao Trg Tvrđave Europe", objasnio je Davor Konjikušić, umjetnik koji je svojim radom ukazao na težak položaj u kojem se nalaze migranti.
Ana Kutleša, BLOK: Na Trgu Europe nema prostora za deprivilegirane - u ovom slučaju to su migranti, a u drugom slučaju bit će siromašni, nezaposleni, nezbrinuti i bolesni
Njegovu tezu je potvrdila i Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije. Kako je objasnila Bužinkić, restriktivne politike Europske unije preslikale su se i na politike azila u Hrvatskoj i u tom smislu danas se tražitelji azila i izbjeglice suočavaju s brojnim barijerama. Tome u prilog ide činjenica da je u zadnjih deset godina u Hrvatskoj tek 117 osoba dobilo azil ili status supsidijarne zaštite, iako je ista potraživanja imala 4401 osoba. Azilanti, odnosno osobe sa statusom izbjeglica, u ovoj se zemlji suočavaju s brojnim preprekama u integraciji. Obrazovni sustav nije im omogućio sustavni tečaj hrvatskog jezika, mogućnost dobivanja stipendija i ostalih poticaja, a odraslim osobe, koje nisu završile osnovnu školu, nije ni omogućeno besplatno pohađanje iste iako je to omogućeno hrvatskim državljanima. Kada govorimo o tržištu rada, tu se također suočavaju s velikim problemima jer nemaju pravo na poticaje za zapošljavanje, a od 117 azilanata, svega je zaposleno njih pet i to uglavnom na niskokvalificiranim i slabo plaćenim poslovima iako se vrlo često radi o visokoobrazovanim osobama. Azilanti i izbjeglice često se susreću i s problemima prilikom pronalaska smještaja. Naime, kako je upozorila Bužinkić, često svedoče ksenofobnim stavovima stanodavaca.
"Gotovo sva ministarstva koja imaju ulogu u integraciji izbjeglica su podbacila u svome zadatku. Pri tome Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, Ministarstvo kulture, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo zdravlja de facto ignoriraju svoju ulogu u procesu integracije", dodala je Bužinkić.
Kako je objasnila Emina Bužinkić iz CMS-a, restriktivne politike Europske unije preslikale su se i na politike azila u Hrvatskoj i u tom smislu danas se tražitelji azila i izbjeglice suočavaju s brojnim barijerama
Unatoč brojim problemima s kojima se te osobe susreću, aktivistkinja CMS-a u razgovoru za H-Alter je objasnila kako je Hrvatska ispunila sve minimalne standarde koje joj nalažu direktive EU. Štoviše, u nekim dijelovima je čak otišla i iznad očekivanja. "Problem je što su sve te direktive izrazito restriktivne pa zapravo govorimo o nepovoljnim uvjetima za migrante. Tako primjerice Hrvatska ima jedno od najboljih prihvatilišta za tražitelje azila u Europi, no problematičan je nedostatak sustavnijih i raznovrsnijih programa kojeg bi njegovi korisnici mogli koristiti u svakodnevnom životu. Uostalom, zbog dugotrajnost postupka traženja azila, brojne izbjeglice koje dolaze iz ratom zahvaćenih područja, poput Sirije, sve češće napuštaju Hrvatsku", objasnila je Bužinkić.
"Budući da ne dobivaju ni zagarantiranu novčanu mjesečnu pomoć, sve veći broj njih prinuđen je prikupljati otpad. Od drugog mjeseca ove godine su zbog razdvajanja Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ostali i bez inicijalnog zdravstvenog pregleda što je izrazito problematično ako uzmemo u obzir da prije dolaska u Hrvatsku najveći broj njih prijeđe iscrpljujući put. Zbog toga predstavljaju opasnost za ostale tražitelje azila, zaposlenike prihvatnih centara i volontere koji im pomažu", kazala je aktivistkinja CMS-a u razgovoru za H-Alter.
Na iste probleme jučer je upozorila i građanska inicijativa na otvorenju svečanog otvorenja prihvatnog centra za tražitelje azila u Kutini. Građanska inicijativa je za vrijeme govora ministra policije Ranka Ostojića obukla majice s natpisom Zaslužujemo život, ne samo papire, a isti natpis vijorio se i na njihovom transparentu. Unatoč blještavilu ceremonije otvorenja prihvatilišta, poruka aktivista da institucije i dalje dobro ne rade svoj posao, ostala je prešućena u najvećem broju medija.
