Iako se ime ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pave Barišića još od trenutka primopredaje veže uz brojne afere i negativne napise u medijima, na sjednici Hrvatskog sabora 12. veljače ipak mu nije izglasano nepovjerenje. Za izglasavanje nepovjerenja bilo je 49 zastupnika, 18 zastupnika MOST-a bilo je suzdržano, dok je Vlada sa svim ministrima jednoglasno pružila podršku Barišiću uz 72 ruke protiv.
Dr. sc. Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti, za H-Alter je ukratko prokomentirao najnovija događanja u "aferi plagijat".
"U Vladi su i MOST-ovi ministri pružili podršku ministru Barišiću, ali je zanimljivo da to nisu napravili MOST-ovi parlamentarni zastupnici. Međutim, neovisno o tome, činjenica da ministar ostaje na funkciji je, po mojem sudu, ogroman društveni i politički problem", rekao je Šalaj naglasivši kako to nije prvi put od Vlade da odobrava slučajeve plagiranja. Slične smo situacije, pojašnjava Šalaj, već imali prilike vidjeti kod sutkinje Ustavnog suda Snježane Bagić i jednog od potpredsjednika Hrvatskog sabora i HDZ-ovog zastupnika Milijana Brkića. "U svim tim Šalaj: "Nakon neizglasanog nepovjerenja ministru Barišiću, postojanje Odbora u praksi potpuno besmisleno jer Sabor koji ga je imenovao odmahuje rukom na pravorijek istog"slučajevima postoje dokazani plagijati što znači da u društvu imamo ogroman problem jer se plagiranje ne smatra nečim lošim, barem od strane vladajućih", istaknuo je Šalaj.
Na sjednici na kojoj se izglasavalo nepovjerenje ministru Pavi Barišiću, predsjednik oporbenog SDP-a Davor Bernardić, istaknuo je kako je Sabor dužan poštovati mišljenje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju jer su ga saborski zastupnici imenovali. Ako vladajući pak smatraju da je Odbor bio pod političkim pritiscima pa nije bio u stanju odlučivati o prijavi protiv ministra Barišića, onda bi Sabor trebao smijeniti Odbor, tada je rekao Bernardić. No, da Odbor nastavi postojati, a ministar se istodobno zadrži na poziciji, apsurdno je i kontradiktorno.
S navedenim se složio i Šalaj nadodavši da je "nakon neizglasanog nepovjerenja ministru Barišiću, postojanje Odbora u praksi potpuno besmisleno jer Sabor koji ga je imenovao odmahuje rukom na pravorijek istog. Očito je da saborska većina ne drži do svojih prethodnih odluka, već se radi o političkom voluntarizmu".
Jedna od mnogih negativnih posljedica koje proizlaze iz zadržavanja Pave Barišića na poziciji ministra, unatoč dokazanom plagijatu, jesu poljuljane moralne vrijednosti. To će se najviše osjetiti u akademskoj zajednici, smatra Šalaj, i uzrokovati poteškoće svima koji se bave podučavanjem. "Kako smiono tvrditi da je plagiranje, kao krađa tuđeg intelektualnog vlasništva, neprihvatljivo i podložno sankcijama, kada u stvarnosti imamo paradoksalnu situaciju gdje se na najvišim pozicijama nalaze ljudi koji sami plagiraju i prolaze nekažnjeno?", rekao je Šalaj.
Profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta kazao je kako o konkretnom slučaju oko kojeg se vodi debata u javnosti nema dovoljno informacija pa ga ne bi želio ni komentirati. Međutim, napominje da je nedavno potpisao peticiju kojom se osuđuje plagiranje jer se uvijek držao protiv prisvajanja tuđih sadržaja kao svojih.
"Važno je znati da ćemo se svi mi koji se bavimo znanošću i obrazovanjem, a napose publiciranjem i brigom o standardima publiciranja i dalje držati standarda znanstvene čestitosti, a ako ovo bude povod da se standardi kod nas postrože, tim bolje", nadodao je Koprić.
U cijelu je priču od početka uključen i jedan od eminentnih hrvatskih znanstvenika, dr. sc. Ivan Đikić. Ovaj redoviti profesor na Goethe Sveučilištu u Frankfurtu više se puta obratio premijeru Andreju Plenkoviću i Vladi, apelirajući na njih da razmotre sve sporne slučajeve Nedvojbeno je da bi se za kandidata za ministra znanosti i obrazovanja trebala naći osoba čija karijera nije popraćena aferama, osudama i kontroverznim smjenama, već ona koja svojim kvalitetama i kompetencijama služi za primjer drugimaplagiranja ministra Barišića. Između ostalog, prof. Đikić i dr. sc. Jure Zovko, profesor filozofije na Sveučilištu u Zadru, primijetili su kako je 80 posto doktorske disertacije ministra Barišića nastalo korištenjem njegovih prethodnih radova, što je autoplagijat. Sve su to prijavili Sveučilištu u Augsburgu gdje je Barišić doktorirao, što je prenijela i N1 televizija.
Po pitanju toga, premijer Plenković javno se oglasio na prošlotjednoj sjednici Sabora, nazvavši Đikića produženom rukom političke opozicije. Zbog premijerovog nekorektnog istupa, ali i prozivanja od strane rektora Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Šimuna Anđelinovića, Đikić je odlučio napustiti splitsko Sveučilište, ali i potpuno obustaviti bilo kakav znanstveni rad u Hrvatskoj, kako stoji u njegovu priopćenju javnosti.
"Afera plagijat" koja se provlači medijima posljednjih nekoliko mjeseci, nažalost, nije jedini krimen problematičnog ministra. Njegovo ime vezuje se uz još poneku aferu na nekoliko različitih institucija.
Ministar je bio jedan od osnivača Hrvatskih studija. Kako je u intervjuu za Nacional istaknuo jedan od suosnivača HS-a, profesor Jure Zovko, Barišić je iz te institucije također otišao neslavno. Stručno vijeće Hrvatskih studija još 1995. godine smijenilo je Barišića zbog, kako kaže Zovko, financijskih malverzacija. Pavo Barišić i tadašnji voditelj Hrvatskih studija, a današnji prorektor Ante Čović, tri godine nezakonito su poslovali preko žiro računa Instituta za filozofiju, istaknuo je Zovko za Nacional. Nadodao je i kako pet godina kasnije Barišić biva smijenjen s mjesta ravnatelja Instituta za filozofiju zbog raznih primjedbi financijske prirode.
Većina ovih navoda, bili istiniti ili ne, zanemarivi su naspram činjenice da je Barišić već jednom smijenjen s mjesta pomoćnika Dragana Primorca tadašnjeg ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Primorac ga je smijenio, kako su tada prenijeli mediji, zbog nagomilanih afera. Nedugo nakon proširila se i informacija da je Barišić kao pomoćnik ministra, dvaput naplatio dnevnice i putne troškove za jedan skup u Dubrovniku, o čemu je pisao i Večernji.
Nedvojbeno je da bi se za kandidata za ministra znanosti i obrazovanja trebala naći osoba čija karijera nije popraćena aferama, osudama i Šalaj: "Nikakva suvisla reforma obrazovanja neće se moći provesti zbog podjela koje je uzrokovao, a usto će, kao što će budućnost pokazati, postati velikim teretom premijeru Plenkoviću i Vladi Republike Hrvatske"kontroverznim smjenama, već ona koja svojim kvalitetama i kompetencijama služi za primjer drugima. U Hrvatskoj alternativna realnost – čovjek koji je već jednom smijenjen zbog (navodnog) nečasnog djelovanja kao pomoćnik u ministarstvu, sada se našao kao čelnik tog istog resora. Apropo kompetencija, čak i da je gore spomenuta priča o dvostrukom naplaćivanju dnevnica neistinita, očito je postojao valjan razlog za smjenu Barišića kao ondašnjeg pomoćnika ministra. Premda možda nije bio nečastan, barem je pokazao neku razinu nesposobnosti, čime je uslijedila njegova smjena. A ukoliko tada nije zadovoljio kriterije za obavljanje funkcije pomoćnika, kako danas može stupiti na još zahtjevniju poziciju?
Tu se postavlja i pitanje političke odgovornosti Pave Barišića i njegovog prihvaćanja ministarske fotelje, ali i težine tereta iz prošlosti koji nosi na svojim leđima. Na to se osvrnuo i Šalaj dodavši da ministar predstavlja opterećenje na dvjema razinama. "Prvenstveno, nikakva suvisla reforma obrazovanja neće se moći provesti zbog podjela koje je uzrokovao, a usto će, kao što će budućnost pokazati, postati velikim teretom premijeru Plenkoviću i Vladi Republike Hrvatske", zaključio je Šalaj.
Na kraju dana, "jedna jedina fusnota", izraz kojim premijer Plenković voli nazivati dokazani plagijat njegova ministra, i nije najkontroverzniji čimbenik u cijeloj priči. Pokazalo se da postoji i pregršt drugih razloga zbog kojih bi se netko drugi na Barišićevom mjestu davno povukao s funkcije, ako bi ikada na nju i stupio. Čak i da stavimo sve ovo na stranu pod pretpostavkom da ministar nije kriv za sve stvari kojemu se stavljaju na teret, njegovo je imenovanje uzrokovalo duboke podjele, prijepore, sukobe i stavilo ga pod posebno povećalo javnosti. U vrtlogu upitne moralnosti u kojem se našao, je li Barišić uopće u mogućnosti obnašati funkciju ministra znanosti i obrazovanja, iole nesmetano i pažljivo? Ako je odgovor negativan, to već po sebi predstavlja dovoljan razlog za podnošenje ostavke.
