Jučer je Kuća ljudskih prava predstavila izvještaj o stanju ljudskih prava u 2013. godini. Potom u održane dvije panel diskusije: kršenje ekonomskih i socijalnih prava u 2013. godini s naglaskom na položaj ranjivih skupina i kršenje prava osoba u psihijatrijskim ustanovama u 2013. godini.
Sanja Sarnavka: "Na vlasti imamo socijaldemokraciju, međutim sve tendencije pokazuju da gazimo prema neoliberalnom kapitalizmu gdje su prava radnika potpuno zapostavljena"
Predsjednica Kuće ljudskih prava Sanja Sarnavka rekla je kako je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj loše te da će iduća godina biti i gora jer još uvijek nemamo političare i političarke koji se bave i žive s građanima i građankama čije interese trebaju zastupati, već imamo političke stranke koje žive u virtualnom svijetu u kojima je njima relativno dobro. Kao jedan od problema loše ekonomske situacija istaknula je ogroman broj konzultanata i savjetnika bez konkretnog plana izlaska iz krize te je naglasila da s obzirom na to ne čudi kontinuirani pad BDP-a, kao i porast nezaposlenosti. "U prosincu prošle godine na Zavodu za zapošljavanje registrirano je 363 411 nezaposlenih osoba, no ta brojka je veća, jer velik broj ljudi ni ne odlazi na Zavod i tamo se više ni ne prijavljuje", istaknula je Sarnavka te dodala da u kontekstu ekonomske moći građana i građanki Hrvatska stoji na samom dnu u Europskoj Uniji.
"Socijalna slika Hrvatske je katastrofalna, a o tome govori podatak da je u posljednjih trinaest godina samo jedan beskućnik u Splitu dobio socijalni stan. Nemamo dovoljno smještaja za beskućnike, nemamo dovoljno pučkih kuhinja i najstrašnije je da ako ne živite u Zagrebu ili u dijelu Istre, u startu ste diskriminirani, jer usluge koje postoje u Zagrebu nisu dostupne u manjim sredinama", rekla je Sarnavka. Kao pozitivan primjer navela je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, ali je istaknula da njegova provedba nije moguća, jer Ministarstvo pravosuđa još uvijek nije raspisalo natječaj o podjeli sredstava kojim bi se krenulo u podjelu pravne pomoći, što posljedično znači da velik broj građana i građanki ne može ostvariti svoja prava jer nemaju pristup pravosuđu.
kljp-1.jpg
"Na vlasti imamo socijaldemokraciju, međutim sve tendencije pokazuju da gazimo prema neoliberalnom kapitalizmu gdje su prava radnika potpuno zapostavljena", istaknula je Sarnavka. Spomenula je donošenje štetnog Zakona o radu kojim se teži felksibilizaciji tržišta, a kojom radnik postaje roba koju treba kupiti po što jeftinijoj cijeni i što više eksploatirati.
"Socijalna slika Hrvatske je katastrofalna, a o tome govori podatak da je u posljednjih trinaest godina samo jedan beskućnik u Splitu dobio socijalni stan"
"Posebno je zabrinjavajuće što se danas psihijatrija koristi kao prijetnja osobama da izražavaju svoje stavove i mišljenje. To je odlika totalitarnih režima, no danas imamo bezbroj takvih slučajeva", rekla je Sarnavka. Takvu pojavu smatra vrlo zabrinjavajućom za čitavo društvo i smatra da se o tome mora progovoriti jer takve metode nisu odlike demokratske države. Također smatra vrlo zabrinjavajućim lanjski referendum o braku udruge U ime obitelji, gdje je većina iskoristila svoje pravo da umanji prava manjine, umjesto da skrbi o manjinama i njihovim pravima. Naglasila je da se mogu očekivati i daljnji koraci te udruge, jer se vide naznake drugih tema o kojima se pokušava raspravljati, konkretno o legalnosti pobačaja u bolnicama. Referendum o ćirilici također smatra problematičnim, jer u cjelini potire već postignutu visoku razinu prava nacionalnih manjina, a krivce pronalazi u političkoj eliti koja nije reagirala i poslala referendumsko pitanje na ocjenu ustavnosti. "Nije dobro, jako malo pažnje se posvećuje ljudskim pravima, vrlo smo nezadovoljni. Nažalost ljudska prava su zadnja od tema o kojima se javno raspravlja i vrlo rijetko ćemo čuti da se u vrhu politike razgovara o njima. Situacija će biti sve teža i gora i svi zajedno moramo nešto poduzeti da se situacija promjeni", zaključno je ustvrdila Sarnavka.
"Posebno je zabrinjavajuće što se danas psihijatrija koristi kao prijetnja osobama da izražavaju svoje stavove i mišljenje. To je odlika totalitarnih režima, no danas imamo bezbroj takvih slučajeva"
Bibić je govorila o statusu mladih žena, najviše s aspekta novog Zakona o radu koji je prošao prvo saborsko čitanje. Ona smatra da će se tim zakonom još više narušiti i ovako težak položaj žena. Naglasila je problematiku agencijskog rada, outsourcinga, kao i problem dostupnosti obrazovanja, za koje smatra da nije dostupno svima na jednak način.
Barbarić je iznijela podatke o položaju beskućnika, koji je vrlo težak, jer zakon beskućnicima smatra samo osobe koje nemaju krov nad glavom, iako se može reći da beskućništvo objedinjuje sve ranjive skupine. Ako se o beskućnicima govori u statističkom smislu, onda se može reći da je ta brojka mala, ali problematika je puno dublja jer se u Hrvatskoj o toj temi tek počinje intenzivnije govoriti 2006. godine, a tek 2011. godine se kategorija beskućnika zakonski određuje. Osim nepostojanja adekvatnog smještaja i nedovoljnog broja prihvatilišta i pučkih kuhinja, dolazimo do problema neosviještenosti vladajućih struktura o stvarnom stanju socijalno ugroženih skupina kao što su beskućnici i nepostojanja jasne strategije kojom bi se status tih osoba poboljšao.
Nakon svih izlaganja može se zaključiti kako postoji kroničan nedostatak komunikacije raznih ministarstava i međusobne neusklađenosti raznih zakona, strategija i akata, te da, ukoliko odgovorni ne počnu efikasnije i bolje raditi na položaju ugroženih skupina, podaci o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj bit će još porazniji.
