"Zahtijevamo od Vlade da se ponaša odgovorno prema najranjivijim skupinama u društvu te da prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću uputi na Savjet za razvoj civilnog društva kako bi se Uredba, kao i što je to bio slučaj posljednjih 12 godina, usvojila demokratski i transparentno", istaknuli su predstavnici organizacija civilnog društva na današnjoj Iako su predstavnici Hrvatskog saveza slijepih, Saveza udruga za autizam Hrvatske, Savez društava multiple skleroze Hrvatske, udruge MoST, Mreže mladih Hrvatske, Saveza udruga Klubtura, ZMAG-a i Zelene akcije već prošli tjedan zatražili sastanak s potpredsjednikom Vlade Božom Petrovom, povratna informacija je i do danas izostalakonferenciji za medije.
"Imamo informaciju da prijedlog nove Uredbe sadrži višestruko smanjenje financijskih sredstava koja se preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva doniraju za programe i projekte udruga koje se, primjerice, bave problemima mladih, potrebama osoba s invaliditetom, pomoći beskućnicima, programima za najsiromašnije i zaštitom prava na zdrav okoliš ugroženih skupina.
Predlaganje ovakve Uredbe smatramo apsolutno neprihvatljivim i zbog nepoštivanja propisane demokratske procedure i jer bi se njenim mogućim usvajanjem zaustavili programi koji su namijenjeni za najslabije članove društva", objasnila je Mirela Travar, članica Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade RH.
Travar ističe kako je Sabor prije dva tjedna usvojio državni proračun kojim se ne predviđa smanjenje sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, već blagi porast u 2016. i 2017. godini za pet posto, stoga ostaje nejasno zašto prijedlog Uredbe predviđa pad od čak 70 posto sredstava.
Napominje kako se prijedlog Uredbe, za razliku od prijašnjih 12 godina, nije našao na Savjetu za razvoj civilnog društva Vlade u kojem ravnopravno sjede predstavnici države i udruga civilnog društva, čime se osim dobre demokratske prakse krši i Zakon o pravu na pristup informacijama te EU standardi o savjetovanju za zainteresiranom javnošću i civilnim društvom.
"Pitamo se kako Vlada misli da će organizacije civilnog društva koje pružaju potporu najranjivijim skupinama društva nastaviti funkcionirati ako se sustav potpore uruši preko noći i zašto Vladi više nisu politički prioritet mladi, beskućnici i osobe s invaliditetom", rekla je Travar i naglasila kako se ovim potezom financiranje Nacionalne zaklade smanjuje za gotovo 30 milijuna kuna.
Iako u proračunu postoje i druge stavke iz kojih se financiraju programi za društveno ranjive skupine, sredstva Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva namijenjena su za financiranje infrastrukture koje omogućuje programe direktne pomoći društveno ranjivim skupinama od prijevoza, pravne pomoći, pomoći u kućanstvu i sličnog, stoga ukidanje tih sredstava posredno znači i ukidanje tih programa.
Vojin Perić iz Saveza slijepih istaknuo je kako već sada slijepe osobe u Hrvatskoj dobivaju najmanji kompenzacijski novac u Europi te je naveo Moldaviju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo kao primjere zemalja u kojima je ta novčana pomoć i do nekoliko puta veća.
"Ako dođe do ovako drastičnog rezanja i za osobe za invaliditetom, naprosto možemo staviti ključ u bravu. Pojedine udruge su već pred U posljednjih 13 godina djelovanja, Nacionalna zaklada je odobrila više od 4500 podrški za projekte, programe i institucionalni razvoj organizacija civilnog društvazatvaranjem jer ne postoji sustavno financiranje, a ovo smanjenje sredstava predstavlja dodatni udarac za sve korisnike. Ne znam je li cilj da osobe s invaliditetom vegetiraju ili da postanu doista ravnopravni građani Hrvatske", rekao je Perić.
Perić je podsjetio na brojne dokumente kojima se Hrvatska obvezala na poboljšanje položaja osoba s invaliditetom, ali kako ističe, do sada ih se nije pridržavala i osobe s invaliditetom su i dalje građani drugog reda.
"Molim Vladu da osobe s invaliditetom konačno dožive jedan normalan, demokratski tretman i da se prema njima počne ponašati kao prema osobama koje imaju osnova ljudska prava. Udrugama osoba s invaliditetom potrebno je kontinuirano financiranje jer one praktički odrađuju posao države. O slijepima ne brine nitko osim Saveza slijepih i udruga slijepih, a Nacionalna zaklada je jedino tijelo koje nam je omogućilo kontinuirano provođenje programa i drugih usluga. Ne dopustite da se osjećamo kao opterećenje, gutači javnog novca jer vjerujem da je javnost prepoznala značajnost rada udruga osoba s invaliditetom", rekao je Perić.
Među korisnicima potpore Nacionalne zaklade je i splitska udruga MoST koja gotovo dvadeset godina djeluje na području suzbijanju siromaštva, beskućništva i pružanja podrške mladima. Ako dođe do rezanja sredstava, svi ti programi i njihov nastavak bit će doveden u pitanje.
"Naše područje rada objedinjuje brojne ranjive skupine. Među beskućnicima i ljudima koji su u ekstremnom siromaštvu nalaze se i osobe s invaliditetom, ovisnici, osobe koje izlaze iz zatvora, a ovim udarom na financije se ujedno šalje poruka kako svi ti ljudi državi nisu bitni", kazala je predsjednica udruge MoST Đordana Barbarić.
"Organizacije civilnog društva prepoznale su problem, o njemu progovorile javno, djelovale, napravile cijelu lepezu usluga na području socijalne skrbi, a to je nešto što treba sačuvati i razvijati", istaknula je Barbarić.
S njom se slaže i predsjednik Mreže mladih Hrvatske Karlo Kralj koji naglašava kako unatoč stalnom isticanju mladih u svim političkim programima, pa i govorima političara, mladi ostaju jedna od najranjivijih skupina kojoj je, ističe Kralj, financiranje programa i projekata od strane Nacionalne zaklade posljednja šansa da se izvuku iz pada u siromaštvo.Iako u proračunu postoje i druge stavke iz kojih se financiraju programi za društveno ranjive skupine, sredstva Nacionalne zaklade namijenjena su za financiranje infrastrukture koje omogućuje programe direktne pomoći društveno ranjivim skupinama
"Riječ je o mladima koji su nezaposleni, onima koji izlaze iz sustava alternativne skrbi, o cijelom nizu marginaliziranih skupina koje su u sve većem riziku od pada u siromaštvo. Danas je riječ o 20 posto mladih što dovoljno govori o tome kako će se rezanje sredstava odraziti na nastavak projekata i programa kroz koje mladi stječu vještine za zapošljavanje, kroz koje se osnažuju kao aktivni građani", rekao je Kralj.
Preko petnaest godina Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) provodi brojne edukativne aktivnosti vezane za praktična rješenja na području održivog razvoja, a ako dođe do rezanja sredstava i njihov rad bi mogao biti ugrožen.
"Prošli vikend završili smo treću konferenciju o dobroj ekonomiji i ovo doživljavamo kao svojevrsnu blokadu nastavka rada na području društvenog poduzetništva i drugih modela koji zapošljavaju marginalizirane društvene skupine i koji smanjuju siromaštvo. Ako dođe do takvog drastičnog smanjenja sredstava morat ćemo se baviti golim opstankom. Iza smanjenja od 70 posto bez konzultacija s javnošću ne stoje dobre namjere", rekao je Dražen Šimleša iz ZMAG-a.
Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije, istaknuo je kako bi brojni sporni projekti hrvatskih vlasti poput eksploatacije nafte i plina iz Jadrana, gradnje termoelektrana prošli bez glasa javnosti da ne postoji podrška Nacionalne zaklade.
"Zahvaljujući sredstvima Nacionalne zaklade možemo provoditi program besplatne pravne pomoći za građane kojima su ugrožena ekološka prava, a time i njihovo zdravlje, možemo razvijati smjernice za održivo gospodarenje otpadom i provoditi ostale programe i projekte koji su usmjereni na zaštitu okoliša jer time dajemo ključan doprinos održivom razvoju", rekao je Ivčić.Prijedlog Uredbe, za razliku od prijašnjih 12 godina, nije se našao na Savjetu za razvoj civilnog društva Vlade u kojem ravnopravno sjede predstavnici države i udruga civilnog društva, čime se osim dobre demokratske prakse krši i Zakon o pravu na pristup informacijama te EU standardi
Podsjetimo, u posljednjih 13 godina djelovanja, Nacionalna zaklada je odobrila više od 4500 podrški za projekte, programe i institucionalni razvoj organizacija civilnog društva te je zahvaljujući tim financijskim podrškama zaposleno pet tisuća osoba i uključeno preko 200 tisuća volontera i volonterki kroz različite aktivnosti.
Iako su predstavnici Hrvatskog saveza slijepih, Saveza udruga za autizam Hrvatske, Savez društava multiple skleroze Hrvatske, udruge MoST, Mreže mladih Hrvatske, Saveza udruga Klubtura, ZMAG-a i Zelene akcije već prošli tjedna zatražili sastanak s potpredsjednikom Vlade Božom Petrovom, povratna informacija je i do danas izostala.
"Zahtijevamo od Vlade da se ponaša odgovorno prema najranjivijim skupinama u društvu te da ne izigrava saborsku proceduru ovakvim usvajanjem Uredbe, već da uputi njen prijedlog na Savjet za razvoj civilnog društva kako bi se ona donijela na demokratski i transparentan način", ponovila je Travar zahtjeve organizacija civilnog društva.
