Što je nama naša pregovaračka borba dala?

"Rast netrpeljivosti prema pripadnicima srpske nacionalne manjine i usporavanje procesa suđenja za ratne zločine pokazuju da je u prvoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji de facto zaustavljen proces izgradnje pomirenja", upozorila je Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, na današnjem predstavljanju Izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine na kojem su zajedničkim snagama radili Documenta, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek te Građanski odbor za ljudska prava.

"U prethodnoj godini svjedočili smo da na suđenjima za ratne zločine vlada zavjet šutnje. Tako svjedoci koji su izravno sudjelovali u ratnim operacijama ne žele progovoriti o onome što se zaista dogodilo. Zbog svega toga nisu kažnjeni počinitelje za zločine počinjene u Gruborima i Medačkom džepu iako su sudska vijeća u slučaju Grubora potvrdila da su zločine počinili pripadnici specijalne jedinice Lučko. Nakon svega, crna mrlja ostaje na cijeloj jedinici pa pozivamo sve koji su svjedočili zločinima da o tome progovore kako bi se zločin naposljetku individualizirao", kazala je Teršelič, koja je pozvala i političke elite da pošalju poruke koje će ići u navedenom smjeru.

Udruge su izrazile zabrinutost i zbog velikog broja neprocesuiranih zločina za koje će zbog protoka vremena sve teže biti prikupiti valjane dokaze. "Primjerice, o zločinu u Bogdanovcima se govorilo pred Međunarodnim sudom u Haagu, a unatoč dokazima, na domaćem terenu nije podignuta ni jedna optužnica", kaza je voditeljica Documente.

Vesna Teršelič, Documenta: U prethodnoj godini svjedočili smo da na suđenjima za ratne zločine vlada zavjet šutnje.  Nakon svega, crna mrlja ostaje na cijeloj jedinici pa pozivamo sve koji su svjedočili zločinima da o tome progovore kako bi se zločin naposljetku individualizirao

U godini otkako je Hrvatska ušla u EU prestala je praksa plaćanja obrane osumnjičenih za ratne zločine iz državnog budžeta, no istodobno je Ministarstvo pravosuđa nedavno objavilo podatak kako je država potrošila više od 28 milijuna kuna na troškove tužbe za genocid koju su Hrvatska i Srbija podignule jedna protiv druge. "Sve to događa se u razdoblju kada još uvijek nije razriješen položaj civilnih žrtava rata koje svakodnevno plaćaju velike troškove izgubljenih parničnih procesa", podsjetila je Teršelič.

"Za razliku od prethodnih godina, kada su tijekom intenziviranja pristupnih pregovora između Hrvatske i Europske komisije provedene istrage i podignute optužnice za neke od najtežih zločina koje su počinili pripadnici hrvatskih postrojbi, tijekom cijele 2013. godine te u prva četiri mjeseca 2014. nije pokrenuta ni jedna istraga niti je optužen ijedan pripadnik HV-a ili MUP-a", kazao je Mladen Stojanović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek te dodao kako je potom u svibnju ove godine pokrenuta istraga protiv jednog pripadnika HV-a. "Pokrenuta je nakon što je svjedok, pod pritiskom savjesti, na sudskom postupku priznao da je sudjelovao u počinjenu zločina. Riječ je o Josipu Mršiću, bivšem pripadniku HV-a, koje je nakon što je pozvan na rekonstrukciju događaja kao svjedok, pod pritiskom savjesti priznao da je tijekom operacije Medački džep ustrijelio staricu, zbog čijeg se ubojstva sudi njegovom suborcu. Potom je u lipnju pokrenuta i istraga protiv jednog pripadnika hrvatskih postrojbi kojeg se tereti za usmrćenje tri osobe po završetku VRA Oluja. Za zločine počinjene tijekom ili po završetku ove akcije tek je u ožujku ove godine, odnosno gotovo devetnaest godina nakon počinjenja zločina, prvi pripadnik hrvatskih postrojbi pravomoćno osuđen za počinjeni ratni zločin. Riječ je o Boži Bačeliću", dodao je Stojanović.

Tijekom ovoga razdoblja proveden je i prvi postupak protiv jednog pripadnika Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, optuženog za ratni zločin počinjen neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je o Josipu Boljkovcu, koji je nakon spektakularnog uhićenja na kraju oslobođen nepravomoćnom presudom.

Mladen Stojanović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek: Tijekom cijele 2013. godine te u prva četiri mjeseca 2014. nije pokrenuta ni jedna istraga niti je optužen ijedan pripadnik HV-a ili MUP-a

"Tijekom izvještajnog razdoblja u inozemstvu je uhićeno ili je Hrvatskoj izručeno više pripadnika različitih srpskih postrojbi, u Hrvatskoj optuženih za ratne zločine. No činjenica je da nakon izručenja okrivljenih Hrvatskoj postupci nerijetko okončavaju obustavom ili odbijajućim ili oslobađajućim presudama. Kao što smo navodili u našim ranijim izvještajima, to ukazuje da sva ranija neosnovana optuženja ili osude u odsutnosti nisu otklonjena, no, s druge strane, i da su hrvatska pravosudna tijela kadra postupke provesti profesionalnije i nepristranije nego u nedavnoj prošlosti", rekao je Stojanović i dodao kako učinkovit progon počinitelja sve više ovisi o suradnji između pravosudnih tijela država u regiji, ali i o spremnosti svjedoka za svjedočenjem, odnosno njihovog povjerenja da će se u drugim državama regije provesti pravični postupci i neselektivno procesuirati neposredni počinitelji i zapovjedno odgovorne osobe.

U protekloj godini nije se popravio ni status osoba čija je imovina za vrijeme rata uništena ili opljačkana. Jedan od njih je Jovica Brkić, predsjednik bjelovarske udruge Pravda. Brkić je podsjetio da je u ljeto 1991. otpočeo "lov na imovinu Srba i nepoćudnih Hrvata". "Prema našim saznanjima, samo je na području Općine Bjelovar od 1991. do 1995. godine uništeno oko 800 objekata. Na razini cijele Hrvatske, odnosno onih područja koja nisu bila zahvaćena ratom, ta broja iznosi 2000", kazao je Brkić i dodao kako su 582 osobe zbog svega podigle tužbu protiv Republike Hrvatske. "Ti ljudi su dovedeni do zida. Nakon što prođu sve hrvatske sudske instance, po pravdu odlaze do Strasbourg, a onda se razočaraju i tamo. Očekivali smo više od ove Vlade, koja je rješenje ovog problema navela u svoj program, ali se na kraju još jednom pokazalo da država ne brine o tome."

Jovica Brkić, Pravda: Očekivali smo više od aktualne Vlade, koja je rješenje problema uništenja i pljačke imovine čak navela u svoj program

Tijekom izvještajnog razdoblja zabilježen je novi val predmeta, u kojima su srodnici usmrćenih civila tijekom Domovinskog rata pokrenuli postupke pred Europskim sudom za ljudska prava, u kojima je ESLJP pokrenuo komunikaciju s Vladom RH s osnovnim pitanjem je li u navedenim predmetima došlo do povrede prava na život, zbog nedjelotvornog istraživanja zločina. "12. lipnja ove godine ESLJP je donio treću presudu kojom je utvrdio da je u predmetu Jelić protiv Republike Hrvatske, RH nedjelotvornom istragom povrijedila pravo na život. Riječ je o usmrćenju supruga podnositeljice zahtjeva koje se zbilo u Sisku tijekom 1991. godine. Sud u presudi ističe potrebu za istragom i procesuiranjem direktnih počinitelja zločina. Tijekom iste godine je veliki broj istovrsnih zahtjeva ušao u komunikaciju s Vladom RH. Samo ove godine imamo više od 25 takvih slučajeva, što je velika obveza za samu državu. Nekoliko puta smo apelirali da bi se problem obeštećenja civilnih žrtava rata trebao rješavati unutar nacionalne države, ali do sada se uvijek nisu stvorili dobri uvjeti za rješavanje tog problema", dodala je Milena Čalić Jelić iz Documente.

Udruge u izvještaju ističu kako je pohvalno što je sredinom ožujka Ministarstvo branitelja predstavilo prijedlog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, prema kojemu bi žrtve trebale ostvariti pravo na psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, besplatnu pravnu pomoć, rehabilitaciju i pravo na novčanu naknadu. "Nažalost, žrtve seksualnog nasilja samo su jedan dio korpusa civilnih žrtava. Nakon donošenja najavljenog Zakona nužno mora uslijediti i donošenje zakona ili paketa zakona kojima bi se regulirao status i omogućilo obeštećenje svih kategorija civilnih žrtava rata, među kojima su i roditelji ubijene djece, zatočenice i zatočenici logora, žrtve granatiranja, mina, stradali na radnom mjestu za vrijeme radne obveze", zaključuje se u izvještaju.