Foto: WWFFoto: WWFKoordinirano i dugoročno planiranje upravljanja područjem Sredozemlja ne može čekati, upozorava WWF.

Sredozemno more trenutno se suočava s velikim gospodarskim rastom. Kao što je nekada postojala “zlatna groznica“, sada se govori o “plavoj groznici”: svi žele djelić mora i bogatstva koje ono nudi u vidu iskorištavanja njegovih dobara. WWF ističe kako bez dugoročne vizije održivog razvoja, Mediteran neće moći podržati odnosno održati naše gospodarstvo i blagostanje.

Djelatnosti vezane uz more, poput pomorskog prijevoza, turizma, akvakulture i mnogih drugih, značajno rastu, a predviđa se da će se još znatno proširiti tijekom sljedećih 20 godina. To stvara sve veću konkurenciju za ograničeni prostor i morske resurse, što će rezultirati još većim pritiskom na već ugrožene ekosustave. Koordinirano i dugoročno planiranje upravljanja područjem Sredozemlja ne može čekati.

WWF ističe kako bez dugoročne vizije održivog razvoja, Mediteran neće moći podržati odnosno održati naše gospodarstvo i blagostanje.

Spomenute činjenice proizlaze iz MedTrends studije koju provodi WWF-ova Mediteranska morska inicijativa koja pokriva osam mediteranskih zemalja (Hrvatska, Cipar, Francuska, Italija, Grčka, Malta, Slovenija, Španjolska). Ova studija prvi put pruža globalnu i integriranu sliku rasta gospodarstva koje se temelji na moru kao glavnom resursu. MedTrends analizira 10 ključnih morskih gospodarskih sektora, ilustrirajući i pozicionirajući njihov trenutni status i buduće trendove razvoja (do 2030.), kao i gospodarske pokretače, interakcije te s njima povezane utjecaje na okoliš.

Nažalost ne iznenađuje činjenica da je jedini sektor koji pokazuje padajući trend upravo profesionalno ribarstvo: više od 90% ribljih stokova pretjerano se iskorištava a trendovi drugih sektora poput morskog rudarstva i vađenja nafte i plina očito imaju dodatne negativne utjecaje na ribarstvo. Predviđaju se sve češći sukobi za prostor na moru, primjerice između akvakulture i turizma (daleko najvažnija grana gospodarstva za Sredozemlje s prognozom od 500 milijuna turista do 2030. godine), s obzirom da se obje aktivnosti razvijaju uz obalu. Također, studija predviđa konflikt između vađenja nafte i plina te obnovljivih izvora energije.

"U 'business as usual' scenariju trenutno iskorištavanje morskog prostora i resursa jednostavno nije održivo. Jedini način da se osigura da Sredozemno more nastavi podržavati naša nacionalna gospodarstva i promicati pristup Plavog rasta je integrirano upravljanje morskim prostorom", kaže Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove Mediteranske morske inicijative. "Kako bi utrli novi put održivosti za dobrobit gospodarstva Sredozemlja, industrija, vlade, civilno društvo i sve zainteresirane strane moraju izgraditi viziju koja pomiruje gospodarski rast i upravljanje resursima", dodaje Di Carlo.

WWF: Europska unija mora odigrati ključnu ulogu. Alati već postoje, barem na papiru, poput Direktive o morskom prostornom planiranju iz srpnja 2014. godine.

"U tom smislu Europska unija mora odigrati ključnu ulogu. Alati već postoje, barem na papiru, poput Direktive o morskom prostornom planiranju iz srpnja 2014. godine", kaže Catherine Piante iz WWF-ovog ureda u Francuskoj, voditeljica MedTrends projekta. "Uz dosadašnje napore, još mnogo toga mora biti učinjeno. Provedba ove Direktive zahtijeva zajedničku i ambicioznu viziju budućnosti morskog prostora Sredozemlja, uzimajući u obzir različite prostorne razine te zaštitu i obnovu biološke raznolikosti i ekosustava kao temeljnu vrijednost. U protivnom, bit će nemoguće postići ciljeve zaštite okoliša koje je postavila Europska komisija", dodaje Piante.

Prije MedTrends projekta, unatoč poticajima da se podrži Plavi rast na Sredozemnom moru, nije se moglo pronaći dovoljno informacija o budućim trendovima morskog sektora te kako ti trendovi mogu utjecati (pozitivno ili negativno) na morske ekosustave. Naša analiza, rješenja i aktivnosti na koje ukazujemo daju doprinos integriranijem i učinkovitijem upravljanju Mediteranom i njegovim resursima", zaključuje Piante.

Projekt MedTrends objedinjuje prikupljanje i analizu geopozicioniranih socio-ekonomskih informacija kao i informacija o okolišu, sa širom prostornom analizom koja pomaže identificirati interakcije i sukobe između razvoja sektora i zaštite morskih ekosustava. Studija proučava današnju situaciju kao i scenarij budućeg razvoja do 2030. godine.

Ključne riječi: Mediteran, jadransko more, WWF
<
Vezane vijesti