Slučaj građanke Benčić

Punih sedam godina programska voditeljica Centra za mirovne studije Sandra Benčić morala je čekati na pravdu u slučaju tužbe koju je pokrenula jer su je obavještajno obrađivali pripadnici hrvatske tajne službe. Ustavni sud donio je odluku da  je sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) neovlašteno vršila sigurnosnu provjeru nad njom i deset kandidata za Savjet za razvoj civilnog društva. Štoviše, sud joj je dao za pravo da tuži Republiku Hrvatsku zbog povrede njezinih ljudskih prava, što je ona i najavila na današnjoj konferenciji za novinare.

"Republika Hrvatska trebala bi u slučaju naknade štete aktivirati pravo regresa i kompenzaciju tražiti od odgovornih pojedinaca. Točno se znaju imena i prezimena odgovornih", kazala je Sandra Benčić. SOA-u je u to vrijeme vodio Tomislav Karamarko

"Republika Hrvatska trebala bi u tom slučaju aktivirati pravo regresa i naknadu štete tražiti od odgovornih pojedinaca. Točno se znaju imena i prezimena odgovornih", kazala je Sandra Benčić. SOA-u je u to vrijeme vodio Tomislav Karamarko. Upravo se njegovo ime nalazi na dokumentu u kojem se Sandra Bendičić obavještava da nisu "prikupljani sigurnosni podaci kao ni da su primjenjivane mjere tajnog prikupljanja podataka."

To je, ističe Sandra Benčić, malo čudno, budući da se u postupku kompletne obavještajne provjere provjeravaju i osobni podaci. O cjelokupnom slučaju Sandra Benčić je doznala nakon što se agent SOA-e krenuo raspitivati o njoj telefonskim putem u Kući ljudskih prava, gdje je, između ostalog, radila. "Jedan dan me nazvao neki čovjek. Na početku sam mislila da je švaler koji se interesira za Sandru. No, onda sam shvatila da je riječ o agentu koji radi u SOA-i i koji za ovakve stvari dobiva plaću od poreznih obveznika", kazala je Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava, podsjećajući kako je ista sigurnosna provjera vršena nad deset osoba, ali da je samo Sandra Benčić pokrenula tužbu. "To ukazuje na njenu građansku hrabrost, što je pokazala i nakon svih ovih godina, ne odustajući do konačnog pravorijeka, koji je pokazao da je bila u pravu", poručila je Sanja Sarnavka.

 

Dopis Tomislava Karamarka iz ožujka 2007.Slučaj koji je pokrenut 2007. promijenio je niz sudskih instanci i čak šest sudaca. Sandra Benčić tražila je obustavu sigurnosne provjere i uvid u prikupljenu dokumentaciju o njoj. No, sudovi su joj mahom odbijali zahtjeve, pod obrazloženjem kako je bilo riječ o zakonitom postupanju tajnih službi, ali i da je podigla tužbu prekasno, budući da je prema tadašnjim odredbama to mogla učiniti samo u tijeku trajanja obavještajne provjere. No, Ustavni je sud presudio suprotno ovom obrazloženju, ističući kako je riječ o izravnom kršenju njezinih ljudskih prava i kako je ovakvo postupanje "miješanje u prava podnositeljice na poštovanje privatnog života iz članak 8. Konvencije i članka 35. Ustava". Štoviše, sve sudske instance koje su sudjelovale u procesu Ustavni je sud jasno kritizirao u svojoj odluci, zbog načina na koji su vodile postupak. Oni, među ostalim, nisu utvrdili tko je naredio obradu, tko ju je provodio i o kojim je točno prikupljenim podacima riječ.

"Šest je sutkinja prošlo kroz ovaj slučaj, i samo su me jednom zvali na svjedočenje. Godinama se izbjegavao dati pravorijek na priču, što pokazuje da ili nemamo neovisno sudstvo ili da je riječ o nekakvoj vrsti autocenzure", kazala je Sanja Sarnavka, dodajući kako je u ovom slučaju posebno apostrofiran Tomislav Karamarko, ali kako se njegov primjer može prenijeti i na druge političare, koji za vrijeme boravka u oporbi ukazuju na nužnost promjene i boljeg nadzora sustava, ali da, kada dođu na vlast, ponašaju se potpuno suprotno.

Kao novi dokaz da je sustav i dalje zatvoren i pomalo paranoičan, Gordan Bosanac je naveo činjenicu da u izradi novog Zakona o tajnosti podataka pristup nema Povjerenica za informiranje Anamarija Musa

"Recentni događaji oko Linića pokazali su da se SOA danas upristojila i da je svjesna kako im možemo nenajavljeno banuti na vrata i bilo kad tražiti podatke o nadzorima. Poboljšanje je dakle moguće. Problem je, međutim, da je takav nadzor uveden samo nad sigurnosno-obavještajnim službama, ne i nad drugim sličnim državnim tijelima", kazala je Sanja Sarnavka, te dodala kako ovaj slučaj pokazuje da se nadzirane osobe godinama moraju same boriti za pravdu budući da je tako postavljen sustav. Hrvatska, poručila je, zasad nema namjeru da poboljša situaciju.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije istaknuo je da najveći napredak postoji u kontekstu Vijeća za građanski nadzor koji je dosad u pravilu donosio odluke koje su rezultirale unaprjeđenjem sustava. "No, i dalje nemamo neovisni nadzor USKOK-a i policije. Zbog toga smo predsjedniku i premijeru poslali prijedlog za uspostavljanje neovisnog tijela koje bi kontroliralo sve ovakve državne institucije. Zasad su nas u Vladi odbili, ali možda se to promijeni presudom u slučaju Benčić", kazao je Bosanac.

Kao novi dokaz da je sustav i dalje zatvoren i pomalo paranoičan, Bosanac je naveo činjenicu da u izradi novog Zakona o tajnosti podataka pristup nema Povjerenica za informiranje Anamarija Musa. "Tko bi trebao imati pristup ako ona nema?", upitao je Bosanac.