"Logika da se može sječi ako se sade nova stabla, ne funkcionira uvijek u zaštićenim područjima", kaže Eugen Vuković iz Zelene akcije.
Sječa stabala bila je kap koja je prelila čašu stanovnicima Istanbula, bila je kap koja je prelila čašu stanovnicima Banja Luke koji već godinu dana prosvjeduju protiv svoje vlasti, u Varšavskoj su se ulici također grlila stabla. Stabla opet izazivaju nemir među stanovnicima Zagreba, zasad je riječ o planinarima i ostalim ljubiteljima zagrebačke zelene oaze. Naime, posljednjih tjedana eskalirala je zabrinutost u vezi sječe stabala u Parku prirode kao i nered koji Hrvatske šume i njihovi kooperanti ostavljaju nakon radova na planinarskim stazama, pristupnim putevima i vodotocima i samoj šumi.
Problem je kulminirao prije otprilike tri tjedna, velikom sječom na lokalitetu oko planinarskog doma Runolist, Šumarevog groba i jezera Tigrovo oko.
"Uočili smo porast prijava Zelenom telefonu i našoj udruzi u vezi sječe stabala na području cijele Hrvatske. Tih prijava je uvijek bilo, ali su u posljednjih dvije-tri godine sve učestalije. Mi uvijek nastojimo provjeriti sve prijave, ali od Hrvatskih šuma redovito dobivamo odgovor da se sve odvija po pravilima. Imamo razloga sumnjati u njihove tvrdnje jer je ipak toj tvrtki u interesu eksploatacija drva uz što manje troškove. Smatramo da kao udruga za zaštitu okoliša imamo pravo sumnjati u takve tvrdnje jer je ipak riječ o tvrki kojoj je u interesu eksploatacija drva, i to uz što manje troškove. Mislimo da se ne može svugdje sječi na isti način, a prijave koje dobivamo u vezi Medvednice govore da se sječe na krajnje neprimjerenim mjestima i na neprimjeren način", istaknuo je Eugen Vuković iz Zelene akcije na tribini koju su jučer zajednički organizirali Planinarski savez Zagreba i ta udruga.
Problem je kulminirao prije otprilike tri tjedna, velikom sječom na lokalitetu oko planinarskog doma Runolist, Šumarevog groba i jezera Tigrovo oko. Kako je u parkovima prirode dopuštena gospodarska sječa, teško je ocjenjivati razmjere sječe, međutim osim samih razmjera, složili su se i predstavnici Parka prirode Medvednica, neosporno je problematičan način na koji se posljednjih godina izvode radovi.
U posljednja se dva tjedna, primjerice, gotovo ne može probiti do planinarskog doma Runolist.
Na najatraktivnijim lokalitetima izvodila se sječa čak i tijekom vikenda, kada tuda prolazi velik broj planinara
"To se uopće ne da opisati. Na gornjem dijelu ceste prema domu sada se nalazi metar blata. Ne može se proći ni pješke a kamoli biciklom. Da tamo netko pokuša proći terencem, mislio bi da vozi po njivi, a ne po putu. To se ne može rješavati za šest mjeseci već odmah. Planinari su nekad napravili i šahtove i slivove kojima je voda otjecala. Nakon svakih šumarskih radova oni ostanu zatrpani lišćem i ostacima drveća što nikad ne počiste već mi moramo sami čistiti", opisao je situaciju Miro Bilić, domar Runolista.
Na najatraktivnijim lokalitetima izvodila se sječa čak i tijekom vikenda, kada tuda prolazi velik broj planinara. Primjerice, sjeklo se na Šumarevom grobu koji je poseban rezervat šumske vegetacije još od 1963. godine.
"Alarmirali smo policiju, službu Parka prirode, gradonačelnika, javili nadležnim inspekcijama, Ministarstvu zaštite okoliša, čak i USKOK-u, medijima i političkim strankama. Radovi su zaustavljeni, ali samo na jedna dan jer vikendom nisu dopušteni. Nikakvu povratnu informaciju nismo kasnije dobili ni od jedne institucije", ističe Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba.
Kako su pojasnili iz ustanove Park prirode, oni nemaju puno veće ovlasti. Također, mogu jedino pozvati nadležne inspekcije. I sami su često ogorečeni neredom koji ostavljaju šumari nakon sječe.
"Gotovo sedamdeset posto šume na Medvednici su jednodobne šume kojima namjena i jest sječa i obnavljanje. Količina sječe koja je zakonom dopuštena je ogromna, ali se šuma i obnavlja, i takav sustav postoji već gotovo dvjesto godina i funkcinira. Smatramo da bi se trebala popraviti kvaliteta izvođenja radova u šumi. Ne slažemo se s puno stvari u praksi, s neočišćenim putevima, deponiranjem trupaca u vodotocima, oštećivanjem susjednih stabala", rekao je Marijan Ocvirek iz Parka prirode Medvednica.
Ocvirek je opisao primjer kada je prijavio inspekciji kako su u posebnom šumskom rezervatu Rauchova koliba - Desna Trnava trupci vuku kroz vodotok, što je zakonom zabranjeno, a brojne fotografije koje su pokazali planinari dokazuju da se često događa.
"Inepskcija je reagirala, i potok je na kraju saniran na način da je počišćen nered, ali naravno, pitanje je trajne štete koja je učinjena ekosustavu, jer je iz fotografija vidljivo kako to više nije isti potok. Na Šumarevom grobu došlo je do oštećenja mladih stabala, na što sam i sam upozoravao radnike, ali oni to rade ispred djelatnika Parka prirode i ne boje se uopće", opisao je Ocvirek.
Krčenjem pojedinih dijelova šume neke planinarske staze zauvijek izgubljene, a teren postao neprepoznatljiv i neprohodan
U zakonima nema stroge upute koju mehanizaciju radnici Hrvatskih šuma i vanjskih izvođača moraju koristiti. Planinarski savez Zagreba smatra kako se upotrebljava preteška mehanizacija koja uništava tlo. Upozoravaju kako su krčenjem pojedinih dijelova šume neke planinarske staze zauvijek izgubljene, a teren postao neprepoznatljiv i neprohodan. Naime, sječa stabala uz same staze dovodi do erozije staza. Prisutni planinari upozorili su tako i na dugogodišnju devastaciju Leustekove staze, koja je nazvana po Albinu Leusteku, zagrebačkom šumaru koji je svojedobno puno doprinio uređenju Medvednice.
Među brojnim sudionicima tribine našlo se i nekoliko zaposlenika Uprave šuma Podružnica Zagreb koji su ustvrdili da se sva sječa odvija po unaprijed isplaniranim i javno dostupnim planovima te da su pogreške u načinu izvođenja radova iznimke, a ne pravilo. Brojni prisutni planinari i ostali građani u publici burno su negodovali na ove tvrdnje.
"Smatramo kako ovakve aktivnosti sigurno nisu u skladu s međunarodnim standardima u zaštićenim područjima i ako će biti potrebno obratiti ćemo se i međunarodnim organizacijama čiji je Park član kao što je Europarc", najavio je Gobec.
Zelena akcija i Planinarski savez Zagreba sastavit će zajedničke zaključke o ovoj problematici te će dogovoriti daljnje djelovanje prema nadležnim institucijama u smjeru preciziranja zakonskih odredbi o sječi u zaštićenim područjima i ojačavanju nadležnosti samih javnih sutanova kao što su parkovi prirode, najavili su.
"Logika da se može sječi ako se sade nova stabla, ne funkcionira uvijek u zaštićenim područjima. Ne smije se zaboraviti značaj koji stabla i krajolici imaju za ljude. I događaji u Turskoj pokazuju da se to ne smije podcjenjivati", zaključio je Vuković.
