Zakon o pravu na pristup informacijama neopisivo je važan za ostvarivanje bilo kojeg drugog demokratskog prava, međutim, ujedno može pružiti i nepresušan izvor čuđenja u način funkcioniranja sustava. Ovoga se tjedna tako čudimo što ne da ne možemo dobiti uvid u neki dokument, nego izgleda da nitko nema pojma gdje je.
Upitali smo, dakle, Karlovačku županiju da nam omogući uvid u Studiju utjecaja na okoliš za hidroelektranu Lešće, koja se nalazi na području te Županije. Podsjetimo HE Lešće je zauvijek potopila trinaest kilometara predivnog kanjona rijeke Dobre, a završena je ne tako davne 2010. godine. Studija je, međutim, nešto ranijeg datuma: izrađena je 1986. godine pa je tako do ove apokalipse za Dobru došlo na osnovu 24 godine U Karlovačkoj županiji kažu da nemaju u posjedu taj dokument te kako su naš upit proslijedili Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, pak, vraća upit natrag Karlovačkoj županiji... starog dokumenta. Idejni je to projekt koji datira još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao uostalom i niz drugih HEP-ovih projekata koje se i dalje guraju, od termoelektrana na ugljen do hidroelektrane na Ombli, iako su se definicija i uvjeti razvoja i situacija s resursima u posljednjih četrdeset godina kritično promijenili.
U Karlovačkoj županiji, koju moramo pohvaliti radi vrlo promptnog odgovaranja, kažu kako nemaju u posjedu taj dokument te kako su naš upit proslijedili Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, pak, vraća upit natrag Karlovačkoj županiji navodeći kako je Studija za Lešće izrađena prema, u to vrijeme važećem, Zakonu o prostornom planiranju i uređivanju prostora i Pravilniku o izradi studije utjecaja na okolinu "temeljem kojih je nadležnost za navedeni postupak bila na izvršnom vijeću nadležne zajednice općina". Međutim, iz Karlovačke županije odgovaraju kako Županija "nije pravni sljednik iste zajednice". Tko je sljednik, i dalje ne znamo. Iz Karlovačke županije upit su proslijedili Državnom arhivu u Karlovcu. "Imamo saznanja da se Studija možda nalazi pohranjena u Arhivu", navode iz Županije.
S obzirom da je riječ o više od dvadeset godina starom dokumentu, možda nas ovo ne bi čudilo, da nije riječ o slučaju hidroelektrane koja je, iako je Studija stara, sagrađena na temelju nje nedavno, te otada bila izvorom raznih problema.
Čim je puštena u rad, hidroelektrana je počela izazivati upravo one probleme na koje su brojne udruge za zaštitu okoliša prije gradnje upozoravale. Vodni valovi uzrokuju erozije tla, stalne poplave zemljišta, opasnost za kupače, uništenje ribljeg fonda… Karlovačka županija je zbog Čim je puštena u rad, hidroelektrana je počela izazivati upravo one probleme na koje su brojne udruge za zaštitu okoliša prije gradnje upozoravale svega toga 2012. godine osnovala i Tim za otklanjanje posljedica rada hidroelektrane Lešće.
Studija utjecaja na okoliš je dokument koji bi trebao dati odgovor upravo oko ovih pitanja, kuda će voda otjecati, kolike će to štete izazivati, kako će to utjecati na lokalnu zajednicu. Koje je to probleme Studija predvidjela, a koje je prešutjela? Tko je odgovoran za loše računice ili namjerno loše računice? Odgovor ne znamo, jer Studiju nismo vidjeli. Ne samo da je nešto bilo trulo u HEP-ovoj okolišnoj računici, već im nije valjala ni ona ekonomska, jer su troškovi gradnje prekoračeni za 40 milijuna eura, a za proizvodnju struje manje od jedan posto hrvatske potrošnje.
Kada su se već suočili s ovim problemima, začuđujuće je da u institucijama nisu utvrdili gdje je Studija i što u njoj piše. Iako je ovo tek crtica o jednom projektu, pokazuje još jednom na problem koji postaji u sustavu zaštite okoliša. Investitori plaćaju studije koje redovito pokazuju kako je projekt prihvatljiv za okoliš. Kada se kasnije pokaže da sve možda i nije bilo toliko prihvatljivo, ne postoje mehanizmi nadzora i sankcije, a oni koji potpisuju ocjene koje se ne pokažu točnima ne odgovaraju. Zato će studije i dalje biti više izvor frustracije za one kojima je stalo, a puno manje stručni dokumenti koji odgovaraju na pitanje kakav je uistinu mogući utjecaj nekog projekta.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Socijalna pravda" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).