Izvor: gkr.hrIzvor: gkr.hrU nabavi su sudjelovali i građani sa 75 000 kn donacija.

Ako neće čovjek knjižnici, onda će knjižnica čovjeku, i to - na kotačima. S tradicijom i svrhom pokretnih knjižnica kojima se ostvaruje pristup informacijama svim korisnicima i u svim sredinama poprilično je dobro upoznat grad Rijeka, koji se ponosio prvim vozilom takve namjene u bivšoj Jugoslaviji. To je derutno vozilo bilo potrebno zamijeniti, stoga je i pokrenuta kampanja Pokrenimo bibliobus, koja je završila krajem prošle godine. Za tamnošnju se lokalnu zajednicu gradski bibliobus pokazao stavkom od velikog simboličnog i praktičnog značenja. Postojala je suglasnost da bibliobus nastavi donositi knjige u naselja u kojima nema nikakvog oblika knjižničarstva niti drugih kulturnih sadržaja. Iako je prijetila opasnost da se usluga gradskog bibliobusa ugasi, zaposlenicima Gradske knjižnice Rijeka, lokalnim kreativcima i drugim građanima odustajanje nije bilo opcija.

U sklopu kampanje Pokrenimo bibliobus sakupljeno je 75 000 kuna donacija koji su pribrojeni većem dijelu vlastitih sredstava koje je uložila Gradska knjižnica Rijeka. Grupa lokalnih dizajnera, programera i marketinških stručnjaka odlučila je donirati svoj rad i vještine bibliobusu, čime je ušteđeno otprilike 200 000 kuna. "U ovakav smo se način potrage za sredstvima upustili jer nismo doživjeli uspjeh uobičajenim kanalima kojima se financiraju narodne knjižnice, a to su grad i Ministarstvo kulture. Na natječaje ministarstva aplicirali smo tri puta i niti jednom nismo dobili sredstva za bibliobus", objašnjava nam voditelj kampanje Kristian Benić kako se sve odvijalo.

"Treba napomenuti da smo doživjeli poprilično oštre reakcije od manje, a snažne grupe ljudi. Njima je bilo diskutabilno to što se na ovaj način skuplja novac od građana, a već nas se plaća iz proračuna. Ispalo je da je gotovo nelegitimno da javna ustanova pristupa takvom načinu fundraisinga. Svatko ima pravo raditi i pokušati financirati vrijedne projekte svim raspoložim sredstvima, a članovi zajednice sami trebaju odlučiti koliko žele u nešto uložiti i što žele imati u svojoj sredini. Nismo željeli odustati zato što je recesija ili zato što netko iz formalnih struktura možda ne razumije do kraja ulogu i potrebu ulaganja u narodne knjižnice", govori nam Benić o različitim gledanjima na kampanju. Dodaje da su najbolje reakcije bile od skupina poput radnika i umirovljenika, a najslabije od poduzetnika.

Unutrašnjost bibliobusa (gkr.hr)<br>
Unutrašnjost bibliobusa (gkr.hr)

Kampanjom je zadovoljna i knjižničarka Ana Gregorić iz Gradske knjižnice Rijeka. "Stvoreno je krasno ozračje u gradu, masovno su stizala pisma potpore, a broj građana donatora nadmašio je očekivanja. Posebno nam je značilo kada smo vidjeli da su umirovljenici od svojih skromnih primanja donirali koliko su mogli. Iako je bilo lijepo svjedočiti trenutku u kojem su se svi ujedinili oko zajedničkog cilja, u idealnim bi se uvjetima takve stvari trebale financirati od javnog novca. Ipak, i na ovakav se način može profitirati. Recimo, mladi stručnjaci koji su za nas radili bez naknade mogu to staviti u životopis, mogu radeći učiti, sklapati nova poznanstva u profesiji, a to im iskustvo može pomoći u budućem radu", smatra Gregorić.

Ona je s nama podijelila i svoje iskustvo s Festivala bibliobusa koji je održan ovo proljeće u Mađarskoj. "Kako to uvijek biva, koliki su budžeti, tolika je kvaliteta. No, svi se trudimo izvući najviše iz postojeće situacije, a entuzijazmom zamijeniti nedostatak novca. Zapadnoeuropske zemlje imaju bolje razvijenu mrežu pokretnih knjižnica. S druge strane, kod njih ne postoji zakon da škole trebaju imati knjižnice, kao kod nas, pa oni pitanje knjiga za škole rješavaju flotom bibliobuseva. Usudila bih se reći da je u njihovim vozilima oprema i tehnologija bolja, ali da je naš knjižni fond i više nego zadovoljavajuć. Daljnji prostor za napredak vidim u zamjeni nekih starih vozila, kao i u uvođenju novih. Još je puno lokacija nepokriveno knjižničnim uslugama i naš je cilj to ispraviti", govori Gregorić.

bibliobus.jpg

Krajnji rezultat riječke kampanje Pokrenimo bibliobus novo je vozilo, u fazi čekanja odlaska na radove koji će ga pretvoriti u bibliokombi. Ono bi na jesen ponovno trebalo biti na riječkim ulicama. Osim toga, Gradska knjižnica Rijeka ima i županijski bibliobus. Njegov doprinos u poticanju čitanja i širenju mreže dostupnosti knjige i popratnih sadržaja Ana Gregorić smatra neupitnim. "Pokrivamo područje cijele županije, od krajnjeg zapada (Mune) do krajnjeg istoka (Severin na Kupi) do otoka (Baška). Obilazimo mjesta koja nemaju nikakvih kulturnih, a često ni obrazovnih sadržaja. Jedini pristup knjizi koji ti ljudi imaju je bibliobus, koji dva puta mjesečno dolazi na njihov prag. Da toga nema, oni sigurno ne bi čitali jer doći u neko veće središe cjelodnevni je projekt. Ljudi koji rade odlaze u veća mjesta i gradove, ali umirovljenicima i djeci ovo je praktički jedini spoj s knjigom, pogotovo u snježnim i zaleđenim zimskim mjesecima. Omogućujemo da knjigu dobije 1 100 ljudi kojima ona inače ne bi bila dostupna", navodi Gregorić.

knjiznice.png

Prema podacima iznesenim u Nacionalnoj strategiji za poticanje čitanja, 80 posto stanovništva ima pristup knjižnicama, a samo je 15,8 posto te populacije učlanjeno u knjižnice. Danas u Hrvatskoj djeluje deset bibliobusnih službi, na području devet županija i Grada Zagreba, s ukupno četrnaest bibliobusnih vozila. U jedanaest županija još ne postoje organizirane službe pokretnih knjižnica. Tom je prostoru to potrebno jer tamo postoje područja koja nisu pokrivena stacioniranim knjižnicama. Prednost pokretnih knjižnica njihova je mogućnost da istim sredstvima i osobljem pružaju usluge na više lokacija. Prema mišljenju Komisije za pokretne knjižnice čiju smo predsjednicu Ivu Pezer kontaktirali, pokretne su knjižnice najekonomičniji način kojim se svim stanovnicima može dugoročno osigurati ostvarivanje prava na dostupnost informacija, literature i informacijske tehnologije. Uz to, bibliobus nije samo informacijski punkt i mjesto za posudbu knjiga, nego i mjesto susreta i društvenih događanja na svojim stajalištima. Ona su često smještena uz dječje vrtiće i škole, a posjećuju se različite specijalne ustanove te se pružaju uslugu njihovim štićenicima. Neke od takvih ustanova su bolnice, zatvori, domovi za starije i nemoćne. Osobe treće životne dobi i osobe s invaliditetom česti su korisnici pokretnih knjižnica. Knjižničari pokretnih knjižnica u suradnji sa drugim ustanovama provode različite programe podrške poticanja čitanja.

U aktivnosti kojima je cilj senzibilizirati lokalnu zajednicu za važnost knjige i čitanja te im pomoći osvijestiti činjenicu da to nije svima lako uhvatljiv oblik upražnjavanja dokolice mogu se uključiti i volonteri. Jedna od njih je Sanja Štajdohar, volonterka Gradske knjižnice Rijeka. Ona i drugi volonteri posjećuju Dom za starije i nemoćne osobe Kantrida tijekom godine, jednom mjesečno.

"Što se štićenika doma tiče, bibliobus im otvara mogućnost da dođu do knjiga i izvan knjižnice doma i budu u doticaju s književnošću neovisno o našim čitanjima. Trebalo bi se općenito ulagati u literaturu prilagođenu ovoj populaciji, ne samo tematski, već i vezano uz tehničku opremu knjige, poput knjiga s većim sloima i razmacima radi lakšeg čitanja", smatra Štajdohar.

Za nju je pokretna knjižnica neka vrsta veleposlanika knjižnice tamo gdje njezine centralne usluge nisu dostupne. "Ona nije samo sredstvo fizičkog prenošenja knjiga tamo gdje nema ogranaka knjižnice, već i izvor knjižničnih usluga i vrlo važan promotor knjige i čitanja. Važno je osigurati i kvalitetan fond za korisnike bibliobusa, kao i druge programe i aktivnosti vezane uz bibliobus. Na taj bi način korisnici još više mogli prepoznati bibliobus kao važan i koristan dio zajednice te bi tako bilo i više članova knjižnice", optimistična je.

Kristian Benić objašnjava da je bibliobus važan i zato što u Rijeci postoji jako slaba mreža ogranaka knjižnice po naseljima. Grad je daleko od idealnog slučaja da svaki kvart ima svoju malu knjižnicu. Novi će se kombi u funkciji pokretne knjižnice lakše kretati po prometno nedostupnijim mjestima od nekadašnjeg autobusa. Imat će razglas te će biti ljepše opremljen izvana.

"Od karoserije bibliobusa važniji je knjižničar čija je zadaća zaintrigirati čitatelje za dobru knjigu. Zapravo je najveći izazov pokazati značaj činjenice da ti je ispred zgrade upakirana knjižnica, da možeš uzeti četiri knjige i vratiti ih kada ih sve pročitaš. To je bolje od gomile trasha na internetu na koji svi trošimo vrijeme", zaključuje Benić.

Ključne riječi: Rijeka, knjige, knjižarski sustav
<
Vezane vijesti