Svi fakulteti u Hrvatskoj su pravne osobe osim Hrvatskih studija. Zašto je tomu tako? Hrvatski studiji (HS) nisu fakultet već "sveučilišni centar sa statusom podružnice" te nemaju isti stupanj autonomije kao druge ustanove. Hrvatski studiji nemaju vlastiti OIB ni odvojene financije, već sve dijele s Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu. Osim financija, HS nema pravo samostalnog upravljanja institucijom. Tako o mijenjanju Hrvatski studiji (HS) nisu fakultet već "sveučilišni centar sa statusom podružnice" te nemaju isti stupanj autonomije kao druge ustanove. Hrvatski studiji nemaju vlastiti OIB ni odvojene financije, već sve dijele s Rektoratom Sveučilišta u Zagrebustudijskih programa, uvođenju novih, plaćanju studenata demonstratora ne odlučuje direktno ni samostalno Uprava "fakulteta" ni njegovi djelatnici.
"Imamo jednog nastavnika koji je trenutno financiran na teret Hrvatskih studija, a čiji je postupak izbora u zvanje i na radno mjesto docenta (koje je odobrilo te bi ga financiralo Ministarstvo znanosti) prekinut rektorovom Odlukom u posljednjoj fazi, netom prije nastupnog predavanja. Članovi povjerenstva smatrali su da postupak koji je započeo 2015. godine mora biti završen u zakonskom roku jer se rektorova Odluka iz veljače 2016. ne može primjenjivati retroaktivno, nakon čega je rektor ipak istjerao svoje naknadnom uskratom suglasnosti za to radno mjesto. Isti problem imali su na Odjelu za sociologiju", rekao nam je prof. Pavel Gregorić s Odjela za filozofiju. Postupak izbora u zvanje i na radno mjesto docenta koji spominje Gregorić prekinut je 1. veljače rektorovom Odlukom o pokretanju postupka rješavanja pravnog statusa, znanstveno-nastavnog profila i ustroja Hrvatskih studija kojom je uslijedila i blokada institucije, između ostalog, i po pitanju izbora u znanstveno-nastavna zvanja.
Na Hrvatskim studijima nije moguće studirati dvopredmetne kombinacije na diplomskoj razini, premda se izvode dvopredmetni preddiplomski studiji. Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija Akcijskim je planom donijelo je odluku o pokretanju dvopredmetnih studija na diplomskojNa Hrvatskim studijima nije moguće studirati dvopredmetne kombinacije na diplomskoj razini, premda se izvode dvopredmetni preddiplomski studiji razini, no Sveučilište je ubrzo blokiralo instituciju tako da se odluka nije mogla provesti, odnosno rektorovom Odlukom iz veljače prekinut je rad na uvođenju novih i/ili mijenjanju postojećih studijskih smjerova. "Takav namjerno izazvani zastoj onemogućuje upis dvopredmetnih diplomskih studija od iduće akademske godine, a to znači i nemogućnost ispunjavanja jednog od ključnih uvjeta iz našega Akcijskoga plana", prokomentirao je Gregorić te nadodao da će "kao posljedica toga, naši studenti i dalje biti neravnopravni svim drugim studentima društvenih i humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu koji na diplomskoj razini mogu nastaviti studirati oba predmeta koja su studirali na preddiplomskoj razini".
Suvremeni dio priče započeo je u veljači ove godine kada je rektor odlučio pokrenuti Odluku o imenovanju Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija. Tom je odlukom Hrvatskim studijima zabranjeno zapošljavanje, promjena postojećih ili osnivanje novih studijskih programa te izbori u znanstveno-nastavna Suvremeni dio priče započeo je u veljači ove godine kada je rektor odlučio pokrenuti Odluku o imenovanju Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studijazvanja. Kao rok do kojeg bi Odbor donio neke zaključke naveden je 30. rujna, do kada bi trajala i spomenuta blokada. Rok nije ispoštovan, Odbor nije donosio zaključke, a iz Rektorata nisu stizale nikakve novosti. Sve do proslave Dana Sveučilišta 3. studenoga kada je rektor pozvao sve pročelnike odjela HS-a na sastanak na kojem je rečeno da će Odbor donijeti neke odluke u sljedećih mjesec dana.
"Na upit o tome zašto u Odboru nema predstavnika Hrvatskih studija izabranih od strane ZNV-a, rektor se najprije osvrnuo na sam postupak izbora voditelja te spomenuo kako je on proveo anketu među zaposlenicima na osnovi koje je zaključio da na HS-u ne postoji jedna ili dvije struje nego čak tri ili četiri struje. Iz tog je događaja Rektor zaključio da ZNV nije tijelo koje bi moglo izabrati svoje predstavnike u Odbor", stoji u službenom izvješću sa sastanka koje je potpisalo šest pročelnika odjela HS-a. Rektor je pritom zaboravio činjenicu da je voditelj imenovan u travnju, dok je Odbor imenovan čak dva mjeseca prije. Uputili smo nekoliko mailova Sveučilištu, no iz Ureda za odnose s javnošću rečeno je da su mailovi proslijeđeni Rektoru pa će on odlučiti hoće li dati komentar ili ne.
Važno je istaknuti da se na čelu Odbora nalazi prof. dr. sc. Ante Čović, član osnivačkog vodstva te ujedno i prvi voditelj Hrvatskih studija. Nakon što je u devedesetima smijenjen s mjesta voditelja Hrvatskih studija, u članku u Večernjem listu 1996. godine ih je nazvao "razornom Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu komentirali spomenute navode, već su nam po pitanju otklanjanja nedostataka iz akreditacijske preporuke rekli kako "očekuju da će se Sveučilište u Zagrebu, u okviru svoje autonomije, odgovorno postaviti prema zaprimljenim preporukama"hercegovačkom gangrenom na hrvatskom tijelu" predlažući promjenu imena u Hercegovački studiji, što je Večernji prenio i u veljači 2000. godine. Profesor Čović podignuo je i tužbu protiv HS-a nakon što je bio smijenjen, ali je izgubio spor. Njegov zamjenik na mjesto voditelja svojedobno je bio i sadašnji ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić koji je smijenjen u isto vrijeme kada i Čović. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu komentirali spomenute navode, već su nam po pitanju otklanjanja nedostataka iz akreditacijske preporuke rekli kako "očekuju da će se Sveučilište u Zagrebu, u okviru svoje autonomije, odgovorno postaviti prema zaprimljenim preporukama". Također su nas uputili Agenciji za znanost i visoko obrazovanje gdje nam je rečeno kako "AZVO za sada nije primio informacije o tome u kojoj je fazi rješavanje zahtjeva iz Pisma očekivanja". Prema Pismu očekivanja ministra Mornara iz 2014. godine Hrvatski studiji, između ostaloga, moraju formirati prepoznatljiv identitet te se isprofilirati po pitanju znanstvene djelatnosti kako bi se izbjeglo preklapanje sa studijskih programima drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Uslijed burnih događanja aktivirale su se studentske udruge nazvavši svoju inicijativu Studenti govore. Inicijativa se sastoji od čak šest udruženih studentskih udruga HS-a koje su odlučile djelovati u vidu otvorenog pisma Senatu, u kojem su iznijeli probleme u tri glavne točke. U sklopu inicijative održana je i tribina Rektore, imamo problem na kojoj su kao govornici sudjelovali prof. Pavel Gregorić, bivši ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević, stručni suradnik s FFZG-a Robert Faber, odvjetnica Nicole Kwiatkowski te bivši predsjednik Transparency Internationala Zorislav Antun Petrović.
Uslijed burnih događanja aktivirale su se studentske udruge nazvavši svoju inicijativu Studenti govore. Inicijativa se sastoji od čak šest udruženih studentskih udruga HS-a koje su odlučile djelovati u vidu otvorenog pisma Senatu, u kojem su iznijeli probleme u tri glavne točkeU raspravi o problemima koji pogađaju HS od njihova osnutka, prof. Gregorić osvrnuo se na nedavna zbivanja te rektorovu Odluku kojom je slijedila blokada institucije i prekid Akcijskog plana. Akcijski plan donesen je u lipnju 2015. godine na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća HS-a, a to je dokument kojim su Hrvatski studiji, prema riječima Gregorića, isplanirali otklanjanje nedostataka navedenih u Pismu očekivanja. S pravnog je aspekta odvjetnica Kwiatkowski poručila kako ne može puno toga reći budući da su statuti jako dobro napisani, no vidi problem u tome što se nadležne osobe u RH često postavljaju kao "faraoni" pri tumačenju pravnih akata. Na to se osvrnuo i gospodin Petrović naglasivši kako je temeljni problem što se osobe koje provode zakon drže kao da su iznad njega. S tim se složio i bivši ministar Hrvoje Kraljević nadodavši kako dobronamjernu studentsku inicijativu vodstvo Sveučilišta pod svaku cijenu pokušava spriječiti.
Na tribinu su pozvali, kako ističu članovi inicijative Studenti govore, i rektora Borasa te akademika Mislava Ježića i prof. Čovića, no oni se nisu odazvali. Voditelj HS-a, prof. Mario Grčević također nije bio prisutan, a na upit zašto nije došao na tribinu rekao je sljedeće: "Ni inicijativa ni pojedine udruge koje su joj pristupile nisu mi se ni u jednom trenutku javile u povodu zahtjeva koje sada postavljaju, a obratile se jesu za pomoć ovih dana npr. medijima i drugim pojedincima. Što se tiče poziva da sudjelujem na tribini Rektore, imamo problem u Novinarskom domu, ne mogu ga prihvatiti". Za sva daljnja pitanja istaknuo je kako nije sklon davanju izjava za medije, premda su vrata njegova ureda otvorena za sve studente, studentske udruge ili inicijative ukoliko imaju nedoumice ili trebaju informacije.Rok za ispunjenje zahtjeva iz Pisma očekivanja je 3 godine, što znači da bi se Sveučilište gore spomenutim zahtjevima trebalo pozabaviti i riješiti ih do prosinca 2017
Rok za ispunjenje zahtjeva iz Pisma očekivanja je 3 godine, što znači da bi se Sveučilište gore spomenutim zahtjevima trebalo pozabaviti i riješiti ih do prosinca 2017. Profesor Gregorić, koji je bio i osoba za kontakt s reakreditacijskim povjerenstvom, izjasnio se o tome što je Sveučilište napravilo po pitanju Pisma očekivanja i rješavanja problema navedenih u njemu. "Do današnjega dana, dakle u 9 mjeseci totalne paralize ustanove, rektorov odbor sastao se svega nekoliko puta, te nije iznjedrio niti jednu jedinu preporuku, niti jednu jedinu odluku. K tome, rektor je u travnju 2016. imenovao novoga voditelja Hrvatskih studija u skladu sa svojim statutarnim ovlastima, ali ignorirajući činjenicu da taj kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova članova ZNV-a, kao i činjenicu da je ZNV o rektorovu imenovanju dalo negativno mišljenje. Takvo destruktivno ponašanje uprave Sveučilišta nije samo neprofesionalno i neodgovorno, nego očito zlonamjerno".
