Nakon više od deset godina najavljivanja i konzultacija, građanski odgoj i obrazovanje od sljedeće školske godine postat će obavezni dio nastavnog programa. Iako se većina pojedinosti i dalje drži u tajnosti, iz Ministarstva znanosti obrazovanja i športa ovih dana su najavili kako će se o tematici ljudskih prava, odgoju za mir i nenasilnom rješavanju sukoba, razvoju identiteta i interkulturalnosti, demokraciji, ali i zaštiti potrošača te poduzetništvu, učiti u svim osnovnim i srednjim školama. Takvom odlukom navedeni sadržaji napokon će biti dostupni svim učenicima, što se poprilično razlikuje od parcijalnih pokušaja pojedinih škola da neobavezno provode takvu vrstu obrazovanja u skladu s Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za ljudska prava čiju je prvu verziju Vlada donijela još 1999. godine. No hoće li učenici o ovoj tematici učiti iz specijaliziranih udžbenika te da li će Ministarstvo u daljnjoj doradi ovog predmeta koristiti savjete pošle godine ustrojene Inicijative organizacija civilnoga društva koje se zalažu za uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, još uvijek nije poznato.
Sandra Pernar: Paralelno sa zalaganjem za uvođenje obaveznih sadržaja treba raditi i na zalaganju za demokratizaciju rada samih odgojno-obrazovnih ustanova
Da paradoks bude veći, s tim što zapravo Ministarstvo sprema s ovim poprilično nedorečenim i mjestimice kontradiktornim planom, nisu upoznati niti sami članovi Inicijative od koji se neki ovim područjem bave od samog začetka ideje te su sukladno tome provodili istraživanja koja bi u mnogočemu mogla ići u prilog daljnjem poboljšanju ovog plana.
Iva Zenzerović Šloser: Osim rečenice iz medija koji prenose informaciju da je predmetni kurikulum sastavljen i da se sa provedbom kreće u narednoj školskoj godini, drugih informacija nemamo
Uz zaštitu okoliša neke od tema koja bi mogla zasjeniti obuku o ljudskim pravima, demokratizaciji i interkulturalnosti su i zašita potrošača te poduzetništvo. Iako stručnjaci objašnjavaju kako se ne radi o učenju za poduzetništvo nego odgoju za poduzetnost, to se može tumačiti na razne načine. "Ispada da je glavni cilj odgoja osposobiti mlade za sudjelovanje na tržištu rada. Ne može se reći da u današnje vrijeme to nije važna tema, ali ako se ovako promatra ona može uzeti totalnu prevagu i osiromašiti obrazovanje koje treba dati temelj za razvoj cjelovite osobe. Odgoj o poduzetništvu u pluralističkom društvu sam po sebi nije problem, ali izostanak vrijednosnog obrazovanja i kritičkog mišljenja jest", smatra Iva Zenzerović Šloser. U Centru za ljudska prava smatraju kako se temama o poduzetništvu i zaštiti potrošača možda htjelo učiniti ovaj predmet privlačnijim za javnost i neke interesne grupe, no istodobno upozoravaju kako takva prezentacija može biti kontraproduktivna i prikazati ovaj predmet kao nešto što će se baviti isključivo takvim temama.
Zabrinjavajući je i podatak kako više od 80 posto nastavnika smatra da uloga pripreme djece leži primarno na obitelji te da ne prepoznaju primarnu ulogu društva i škole
No svrstavanje poduzetništva, jednog od prestižnijih djelatnosti u Hrvatskoj koje našem gospodarstvu i nije donijelo neke koristi, u kurikulum, uopće ne čudi ukoliko se u obzir uzme činjenica da mjerodavni tvrde kako je novi predmet "jedinstven i primjeren hrvatskom školskom sustavu i društvu" što dovodi u koliziju univerzalnost koncepta ljudskih prava. "Na teorijskoj razni zanimljiva je diskusija je li koncept ljudskih prava univerzalan ili kulturološki utemeljen, ali to u ovom trenutku nije ključno. Ljudska prava ne mogu biti 'hrvatska ljudska prava', već je nužno da počivaju na širem konceptu. Program treba biti kontekstualno utemeljen na iskustvu našeg neposrednog okruženja, ali istovremeno posredovati univerzalne vrijednosti kao što su sloboda, jednakost i poštivanje prava čovjeka", smatra Zenzerović Šloser. Spomenuta Inicijativa drži kako bi bilo najbolje kada bi Hrvatska usvojila koncept Vijeća Europe koji obuhvaća politički sustav i političko opismenjavanje, zaštitu ljudskih prava, odgoj za mir i nenasilje te učenje o demokratskom građanstvu. Pernar kaže kako u Inicijativi nisu upoznati s tim što se točno željelo reći najavom o "jedinstvenosti i primjerenosti", no smatra da je ona opravdana ukoliko će građanski odgoj biti takvoga sadržaja da rješava probleme koji su identificirani u Hrvatskoj kao što je nasilje među mladima, razina znanja koju mladi imaju o političkim procesima i vrijednosti koje bi trebali usvojiti kao građani u demokratskom društvu. "Reakcije političkih struktura i šire javnosti često su takve da se traga za brzim rješenjima i 'čarobnim pilulama' koje će promijeniti nasilnike, dok se o općim društvenim uzrocima koji pogoduju povećanju nasilja rijetko i malo govori, a još je manja usmjerenost na njihovo uklanjanje. Za dugoročno uspješno smanjenje društvenih problema neophodno je da ih što šira grupa mladih ljudi ocijeni kao neprihvatljiv način djelovanja, što se može postići usmjeravanjem na razvoj građanskih i socijalnih vještina mladih ljudi", upozorava izvršna direktorica GONG-a.
No misteriozne i šture najave iz Ministarstva za sada ne ulijevaju previše nade u dugoročno smanjenje nasilja, te velike razine šovinizma i političke nepismenosti među mladima. Za zemlju koja se koprca u sjećanju na ratna iskustva zasigurno je neophodno uvođenje ovakvog predmeta u obrazovni sustav, no ono što bi svakako trebalo izbjeći je da se kolektivitet deklarativno pomiri s činjenicom da će kakav-takav građanski odgoj biti uveden i da se tim činom zatvori prostor djelovanja onima koji zaista posjeduju znanja i vještine koje bi mogle utjecati na uspješnu realizaciju ovog projekta.