Reforma uprave i potrebna objašnjenja

Nedostatak sveopćeg konsenzusa, isključivanje stručne javnosti, sindikata i predstavnika civilnog društva, politizacija i korupcija, neki su od razloga zbog kojih je javna uprava u Hrvatskoj u konstantnom procesi reformi bez značajnijih rezultata. O reformskim mjerama, načelima kojima će se voditi javna uprava, suradnji MOST-a i Domoljubne koalicije te otvorenoj vlasti razgovarali smo s ministricom uprave Dubravkom Jurlina Alibegović.

Vlada je na sjednici od prije nekoliko dana usvojila Odluku o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja kojom je predOno za što se zalažem je potpuna depolitizacija državne službe i nagrađivanje prema konkretnim kompetencijama, odgovornosti i postignutim rezultatima koji su objektivno izmjereniviđena ušteda od 40 milijuna kuna. Ministrica rada Nada Šikić je tu mjeru nazvala populističkom i nepotrebnom. Kako komentirate njenu izjavu?

Mišljenja sam da se svim javnim sredstvima pa tako i sredstvima državnog proračuna treba racionalno raspolagati. U konkretnom slučaju radi se o uređivanju trošenja sredstava državnoga proračuna Republike Hrvatske na koja, prema toj odluci, imaju pravo državni dužnosnici i neki državni službenici. Državni dužnosnici radeći iznimno odgovoran posao trebaju za to imati osigurane uvjete, ali istovremeno trebaju pridonijeti racionalnom trošenju proračunskih sredstava. Usvojenom Odlukom se to u velikoj mjeri postiže.

Uz to ste ranije zabranili papirnato dopisivanje između tijela javne vlasti na čemu se također planira uštedjeti oko 20 milijuna kuna. Koliko prostora postoji za slične mjere kojima bi se dodatno uštedjelo?

Sigurna sam da ima puno prostora za uštede. Navest ću neke primjere koje sam uočila radeći prije više od godinu dana na dubinskoj analizi poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Tako su u analizi materijalnih rashoda uočena znatna odstupanja u cijeni najma poslovnog prostora onih pravnih osoba koje plaćaju najam, kao i raspoloživom prostoru po zaposleniku. Prepoznata je neujednačenost u prosječnim rashodima za energiju, tekuće i investicijsko održavanje. Razlike postoje u vrijednosti i broju nabavljenih službenih vozila kao i u njihovom korištenju. Postoje i velike razlike između različitih pravnih osoba kod rashoda za intelektualne usluge. Posebno treba izdUočena su znatna odstupanja u cijeni najma poslovnog prostora onih pravnih osoba koje plaćaju najam, kao i u raspoloživom prostoru po zaposleniku. Prepoznata je neujednačenost u prosječnim rashodima za energiju, tekuće i investicijsko održavanjevojiti visoke rashode za računalne usluge, usluge telefona, pošte i prijevoza. Uočeni su neobično visoki iznosi ostalih nespomenutih usluga i ostalih rashoda poslovanja.

Sve su to vrste troškova koje postoje kod svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. To su rashodi na kojima se sigurno može uštedjeti bez opasnosti narušavanja kvalitete posla. Naglasila bih da je Ministarstvo financija izradilo Smjernice za uspostavu standardnih materijalnih troškova kod korisnika sredstava državnog proračuna i one su dobro polazište za postavljanje standarda troškova u javnim tijelima i praćenja ušteda u trošenju javnih sredstava.

Kakva je suradnja MOST-a i Domoljubne koalicije po pitanju reforme javne uprave? MOST inzistira na reformi lokalne i regionalne samouprave, odnosno teritorijalne reorganizacije, dok HDZ jasno ističe kako je protiv bilo kakvog zadiranja u sustav županija. Smatrate li da ćete postići konsenzus po tom pitanju?

Jedan od strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske jest bolje upravljanje javnim sektorom i povećanje efikasnosti javne uprave. Zato su nužne reforme kojima se žele riješiti slabosti u upravljanju, poboljšati funkcioniranje i povećati učinkovitost javne uprave na državnoj, lokalnoj i regionalnoj razini.

Postavila bih svima nama pitanje omogućuje li struktura prihoda i rashoda, kao i pokazatelji fiskalne snage općina, gradova i županija povećanje stupnja odgovornosti baš svih općina, gradova i županija za pružanje javnih usluga svojim stanovnicima, kao i jačanje svijesti općina, gradova i županija o potrebi oslanjanja na vlastite fiskalne kapacitete u provedbi javnih zadaća i promoviranju vlastitog razvoja? Drugo, omogućuje li postojeća razina fiskalnog i administrativnog kapaciteta svih općina, gradova i županija razvoj na lokalnoj i regionalnoj razini? Treće, koliko jednoj Posebno treba izdvojiti visoke rashode za računalne usluge, usluge telefona, pošte i prijevozaopćini ili gradu treba sredstava za realizaciju razvojnih ciljeva definiranih u razvojnim dokumentima, iz kojih izvora su planirana sredstva za pokriće strateških i prioritetnih ciljeva, koliki dio vlastitog proračuna općina, grad ili županija troši za pokriće rashoda za zaposlene, koliko za financiranje tekućih, a koliki dio proračuna ostaje za pokriće razvojnih potreba lokalne sredine? Četvrto, kakva je ovisnost općine, grada i županije o pomoćima središnje države? Peto, ostvaruje li općina i grad, na temelju zakonom propisanih mogućnosti, maksimalni iznos vlastitih poreznih (na primjer, je li općina ili grad uvela maksimalno moguću stopu prireza porezu na dohodak) i neporeznih prihoda, te promiče li općina ili grad vlastitu financijsku neovisnost i samostalnost u financiranju lokalnih javnih funkcija? Sve su to pitanja o kojima valja povesti računa kod buduće reforme lokalne i regionalne samouprave i decentralizacije u Hrvatskoj. Vjerujem da se u odgovorima na ova pitanja "krije" mogući konsenzus, ne samo među članovima Vlade, nego i među svim parlamentarnim strankama o smjeru reformi u području lokalne i regionalne samouprave.

Očekuje se predstavljanje Akcijskog plana za reformu javne uprave te su osnovana tri povjerenstva koja bi trebala iznjedriti plan za Akcijski planovi su u Vladinoj proceduri prikupljanja mišljenja. Zato bih sada kazala samo da je riječ o iznimno ambicioznim mjerama, kako u sadržaju, tako i u postavljenim rokovima za njihovu provedbu učinkovitu javnu upravu usmjerenu na korisnike, razvoj ljudskih potencijala te kvalitetne i informatizirane javne usluge. Koje konkretne mjere možemo očekivati?

Akcijski planovi su u Vladinoj proceduri prikupljanja mišljenja. Zato bih sada kazala samo da je riječ o iznimno ambicioznim mjerama, kako u sadržaju, tako i u postavljenim rokovima za njihovu provedbu. One odražavaju jasan stav i političku poruku Vlade Republike Hrvatske da je reformi javne uprave potrebno pristupiti sveobuhvatno i bez odgađanja, uz uključivanje svih državnih tijela i svih drugih dionika.

Kada govorimo o javnoj upravi usmjerenoj na korisnike, izvještaj Anamarije Musa, povjerenice za informiranje, pokazuje upravo suprotno. Povjerenica u svom izvještaju naglašava kako tijela javne vlasti i dalje u dvije trećine slučajeva ne odgovaraju na zahtjeve korisnika te da u znatnoj mjeri odbijaju ili odbacuju zahtjeve za informacijama iz pogrešnih ili na zakonu neutemeljenih razloga. Kako to komentirate, kakvi koraci će biti poduzeti po tim pitanjima?

Svi članovi Vlade će se još dodatno potruditi da sva javna tijela funkcioniraju tako da naši korisnici budu zadovoljni kvalitetom i brzinom usluge koju im pružaju javna tijela. To uključuje i davanje odgovora i potrebnih informacija. Smatram da je Ministarstvo uprave pripremajući i objavljujući redovitu tromjesečnu publikaciju Statistički prikaz pribjeglo jednom od načina kako to efikasno raditi.

Posebno kritičnim elementom Musa ističe slabu provedbu savjetovanja s javnošću, odnosno neprovođenje savjetovanja, prekratak rok u kojem se provodi, kršenje obaveze objave plana savjetovanja i slično. Vlada je u petak na telefonskoj sjednici donijela Uredbu o raspodjeli dobiti od igara na sreću dok se istovremeno održavala sjednica Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade RH na kojoj se o njoj raspravljalo. Zašto je Vlada izigrala demokratsku proceduru i unatoč dobroj praksi koju je provodila posljednjih deset godina donijela Uredbu bez provedbe javnog savjetovanja?

Pri donošenju propisa vodit će se računa da se provodi javno savjetovanje. To je također način da se dobiju korisni prijedlozi i poboljšaju propisi u njihovoj budućoj provedbi. Što se tiče konkretne Uredbe, ona je u nadležnosti Ministarstva financija i oni su najbolje mjesto za dobivanje svih potrebnih objašnjenja.

Akademska zajednica i stručna udruženja, kao i organizacije civilnog društva, godinama rade različite analize i preporuke o javnoj upravi, no čini se, vladajući ostaju gluhi na preporuke. S obzirom na to da ste i sami sudjelovali u izradama takvih preporuka i analiza poput one Deset tema o reformi javne uprave u Hrvatskoj, hoćete li u punoj mjeri uključiti predstavnike struke, civilnog društva i sindikata u pripremu i provedbu reformi?

Reformi javne uprave potrebno je pristupiti sveobuhvatno i bez odgađanja, uz uključivanje svih državnih tijela. No, jednako tako, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo uprave i sva tijela uključena u reforme nastojat će u maksimalnoj mogućoj mjeri osigurati participativnost procesa uključivanjem akademske zajednice, socijalnih partnera, predstavnika civilnog društva, udruženja lokalne i regionalne samouprave, udruženja gospoDržavni dužnosnici radeći iznimno odgovoran posao trebaju za to imati osigurane uvjete, ali istovremeno trebaju pridonijeti racionalnom trošenju proračunskih sredstavadarstvenika i svih drugih dionika koji će svojim sudjelovanjem i stavovima aktivno pridonijeti reformskim procesima i osigurati njihov uspjeh.

Posljednjih godinu dana svjedočimo kampanji protiv tzv. uhljeba koja se najviše odnosi na zaposlene u javnoj upravi. Općenito, javno se prikazuje kao lijeno, rastrošno dok se privatno prikazuje kao uspješno i proaktivno. Koja je svrha takve "anti-uhljebničke" kampanje?

Određeni broj zaposlenih u javnoj upravi je izuzetno kreativan dio zaposlenih u javnom sektoru i obavlja izuzetno složene i odgovorne zadatke. Naravno, postoji i dio onih koji su manje kreativni, ali kvalitetno i na vrijeme obavljaju svoje redovne poslove. Ima i onih koji se ne nalaze u tim skupinama, kojima nije baš previše stalo do rezultata "kuće" u kojoj rade, a niti do vlastite promocije. Također, svjesna sam činjenice da su državni službenici i namještenici na različite načine, manje ili više transparentno zapošljavani u javnoj upravi. Ono za što se zalažem je potpuna depolitizacija državne službe i nagrađivanje prema konkretnim kompetencijama, odgovornosti i postignutim rezultatima koji su objektivno izmjereni.

^{Sredstva za objavljivanje ovoga članka osigurana su putem Javnog natječaja Ministarstva kulture RH za financiranje novinarskih radova u neprofitnim medijima (op. ur.)}