Prvi jadranski otok bez jednokratne plastike

Prošloga je tjedna Europski parlament usvojio dugoočekivani zakon kojim se u EU od 2021. zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće.No, problem s jednokratnom plastikom je daleko širi, prepoznaje tim koji stoji iza ovog projekta. Većina proizvoda koje kupujemo u trgovinama pakirana je u jednokratnu plastiku, od vrećice riže, bonbona ili tjestenine, boce šampona ili paste za zube

No, jedan hrvatski otok za nekoliko je dana preduhitrio EP. Potpisivanjem povelje Za Zlarin - bez plastike na otoku Zlarinu su se trgovci, ugostitelji te otočke udruge Bodulići, KUD Koralj, Dobrovoljno Vatrogasno Društvo i Yacht Club Zlarin obavezali da neće koristiti jednokratnu plastiku, te da će sav organski otpad kompostirati. Turistička zajednica i načelnik obvezali su se pak da će surađivati s projektnim timom koji stoji iza ideje otoka bez plastike, kao i lokalnim stanovništvom u daljnjem razradi ideje te u osiguravanju financijske podrške aktivnostima.

Prema podacima Europske komisije, više od 80 posto morskog otpada je plastika, a proizvodi obuhvaćeni novim zakonom na razini Europske unije čine 70 posto svih predmeta u morskom otpadu. "Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama EU-a i diljem svijeta. Plastični ostaci nalaze se u morskim životinjskim vrstama – poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi", istaknuli su iz Europskog parlamenta.Odluka da postane prvi jadranski otoke bez jednokratne plastike je Zlarinu već donijela medijsku pozornost na koju su stanovnici ponosni iako će se morati naviknuti da ponovo u trgovine nose platnene torbe ili cekere, umjesto plastičnih vrećica, te prihvatiti i neke druge promjene

No, jednokratna plastika izaziva i druge probleme, poput vizualnog zagađenja. Primjerice, na Zlarinu većinu godine živi manje od 300 stanovnika, ali se ljeti taj broj popne do nekoliko tisuća. Upravo tada postaje najvidljiviji problem kojeg turizam stvara, jer kako raste broj ljudi raste i gomila plastičnog smeća koji se proizvede na otoku. I dok većina turista o tome uopće ne razmišlja, Ana Robb čiji je djed rođen na otoku, a ona se vraća svake godine na ljetovanje, nije se mogla praviti da ne vidi problem.

"Živim u Francuskoj gdje se bavim i problematikom smanjenja plastike. Otkad sam osvijestila taj problem, postalo je nemoguće ne primjećivati ogromne količine tog materijala koje nas okružuju", objašnjava Robb što ju je motiviralo da se uključi u rješavanje ovog problema na Zlarinu.

Ono što je vidjela u samom mjestu su plastične vrećice i različita lagana plastična ambalaža koja bi s vjetrom lako odletjela iz kanti za smeće, te velike količine jednokratne plastike koje su se koristile na različitim kulturno-umjetničkim događanjima. S južne strane otoka vidljiv je pak naplavljeni otpad.Prošloga je tjedna Europski parlament usvojio dugoočekivani zakon kojim se u EU od 2021. zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće

Zato je Robb prošloga ljeta na otoku organizirala prikazivanje filma A Plastic Ocean, koji je zainteresirao veliki broj mještana i turista. Zatim je zajedno s Ivanom Kordić i Natašom Kandijaš s idejom otoka slobodnog plastike pobijedila na Adriatic Plastic Challenge-u u organizaciji udruga Terra Hub i Zona. Ideju su od početka podržali načelnik Antonio Biberica, direktorica Turističke zajednice Katarina Gregov, što je uz pristanak vlasnika ugostiteljskih i turističkih objekata, bilo ključno za kretanje u borbu protiv plastike.

"Uvijek je najveći izazov pronaći pravi argument zašto bi netko trebao prestati koristiti jednokratnu plastiku, odnosno smanjiti sveukupnu potrošnju plastike. Neki ljudi su osjetljiviji na pitanja zaštite mora i okoliša te probleme globalnog zagrijavanja, nekima je bitnije njihovo vlastito zdravlje, a nažalost postoji i kategorija koja je jedino osjetljiva na pitanja novčanog profita. Ove zadnje je najteže uvjeriti na dobrobiti ukidanja jednokratne plastike jer su zamjenski proizvodi najčešće skuplji. No srećom, u slučaju Zlarina, argumenti vezani uz zaštitu mora, okoliša i zdravlja su bili dovoljni da svi sudionici podrže ovaj projekt", ističe Robb.Upite s drugih otoka i gradova već primaju, zasad uglavnom od udruga, no, nakon uspješno provedene ljetne sezone bez jednokratne plastike sa Zlarina očekuju da će interes drugih otoka porasti

Odluka da postane prvi jadranski otoke bez jednokratne plastike je Zlarinu već donijela medijsku pozornost na koju su stanovnici ponosni iako će se morati naviknuti da ponovo u trgovine nose platnene torbe ili cekere, umjesto plastičnih vrećica, te prihvatiti i neke druge promjene.

"Najveći izazov su sigurno slamke i vrećice. Zamjene za plastične slamke se rade od npr. kartona, polilaktičke kiseline, tijesta, bambusa, stakla, metala ili silikona, ali se i dalje pri njihovoj proizvodnji koriste velike količine sirovina i energije, a sve za proizvod koji nam je u suštini potpuno nepotreban. Ne razumijem zašto su slamke postale toliko popularne i sinonim zabave, ljeta i godišnjeg odmora. S vrećicama je problem sličan. Cilj nam nije jednostavno svu plastiku za jednokratnu upotrebu zamijeniti proizvodima koji su također za jednokratnu upotrebu, ali od nekih ekološki prihvatljivijih materijala. Cilj je ponovno početi koristiti proizvode za višekratnu upotrebu, ići u kupovinu s platnenim torbama, koristiti staklene umjesto plastičnih boca, i sl.", kaže Robb.

No, problem s jednokratnom plastikom je daleko širi, prepoznaje tim koji stoji iza ovog projekta. Većina proizvoda koje kupujemo u trgovinama pakirana je u jednokratnu plastiku, od vrećice riže, bonbona ili tjestenine, boce šampona ili paste za zube.

"Naša je dužnost pri svakoj kupovini razmisliti je li nam je taj proizvod zaista potreban, možemo li ga kupiti u rinfuzi ili kartonskom/papirnatom pakiranju te možemo li ga jednostavno sami napraviti što je slučaj za većinu proizvoda za osobnu higijenu i čišćenje kuće. Zato ćemo organizirati ljetne radionice i edukacije i razmijeniti pozitivna i negativna iskustva s gostima iz različitih krajeva te time doprinijeti boljem razumijevanju i pronalasku rješenja za ovaj globalni problem", najavljuje Robb.I dok većina turista o tome uopće ne razmišlja, Ana Robb čiji je djed rođen na otoku, a ona se vraća svake godine na ljetovanje, nije se mogla praviti da ne vidi problem

Zakon koji će vrijediti na razini EU za manje od dvije godine trebao bi smanjiti i neke druge proizvode na koje Zlarin teže da može sam utjecati, kao što su štapići za uši izrađeni iz plastike. No, iako sve to skupa nije konačno rješenje za plastiku, EU broji 500 milijuna ljudi, te je to do sada sigurno najveće područje pokriveno ovakvim odredbama.

Time je značaj ovih odluka velik jer može djelovati kao poticaj drugim većim državama. A primjer Zlarina je za nas bitan jer sigurno doprinosi širenju svijesti o ovom problemu. Upite s drugih otoka i gradova već primaju, zasad uglavnom od udruga, no, nakon uspješno provedene ljetne sezone bez jednokratne plastike sa Zlarina očekuju da će interes drugih otoka porasti.

"Nadamo se da će naša priča i iskustva potaknuti i druge otoke, gradove i općine da krenu rješavati probleme vezane uz gospodarenje otpadom", zaključuje Robb.

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).