H-Alter
 Prva regionalna konferencija nezavisnih portala iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u organizaciji H-Altera, pružila je mogućnost fizičkog upoznavanja novinara i urednika portala od kojih neki već godinama surađuju i međusobno si pružaju neformalnu podršku.

Prošlog vikenda Zagreb je postao centralna točka okupljanja predstavnika dijela nezavisnih portala iz regije. Prva regionalna konferenciju takvog tipa, u organizaciji H-Altera, tako je napokon pružila mogućnost fizičkog upoznavanja novinara i urednika portala iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore od kojih neki već godinama surađuju i jedni drugima pružaju neformalnu podršku. Unatoč različitim zakonodavnim i političkim okvirima unutar kojih djeluju, predstavnici H-Altera, Kulturpunkta, Vox Feminaea, e-Novina, BIRN-a, e-Balkana, Buke, Abrašmedia i Tačno.net su, zahvaljujući specifičnoj političkoj kulturi koju je za sobom ostavio raspad Jugoslavije, već na prvoj sesiji našli zajedničke točke na kojima bi mogli temeljiti mogućnosti za daljnju suradnju.

H-Alterov urednik Toni Gabrić istaknuo je kako je pitanje suradnje strahovito važno, ponajprije zbog zajedničkih društvenih pitanja koja se pojavljuju u svim zemljama iz regije. "Mainstream mediji, koji svoj rad podređuju entertainmentu i komercijalizaciji, doveli su gotovo čitavu medijsku sliku u katastrofalnu situaciju. Zbog toga je važno da čitatelji i institucije napokon prepoznaju nezavisne i neprofitne mediji kao važan faktor koji na relevantan način obrađuje aktualna društvena pitanja. Svoje uporište za suradnju ponajprije možemo pronaći u zajedničkim temama kao što su negativne posljedice rata, globalizacija i međunarodne integracije", objasnio je Gabrić.

konferencija1.jpg konferencija1.jpg

 

S njim se složio i Amer Bahtijar s mostarskog portala Tačno.net koji je mišljenja da se perspektiva nezavisnih portala nalazi u njihovoj vjerodostojnosti. "Čitateljima EPH-ovih izdanja, kao i sličnih medija iz regije, postaje jasno da je jedini zadatak tamo zaposlenih novinara još više osnažiti osobe poput Ninoslava Pavića. Iz istih razloga narod gubi vjeru u mainstream medije i polako se okreće medijskim projektima koje mi predstavljamo". Provođenje tih navoda u praksu potvrdio je Eugen Jakovčić, aktivist i regionalni koordinator u Documenti, koji je okupljene podsjetio kako su alternativni mediji ti koji sustavno prate teme vezane uz ratne zločine i suočavanje s prošlošću.

Žarka Radoja: Nezavisni mediji poput e-Novina unatoč velikoj čitanosti nikako ne mogu prodati svoj reklami prostor

Zajedničku uporišnu točku, odnosno problem, sudionici konferencije pronašli su i državnim institucijama. I dok hrvatske neprofitne portale mori što ih institucije gotovo uopće ne prepoznaju unutar zakonodavnih okvira, kolege iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore posvjedočili su kako ih osim tog problema muči i konstantna kontrola od strane države. Žarka Radoja iz e-Novina potvrdila je kako takva situacija intenzivno dominira Srbijom posljednje dvije godine, a taj problem smatra zaslužnim i za to što nezavisni mediji poput e-Novina unatoč velikoj čitanosti nikako ne mogu prodati svoj reklami prostor. Slobodan Georgijev iz BIRN-a potvrdio je kako zbog specifične društvene i političke situacije u Srbiji trenutno postoji manje nezavisnih medija nego li je to bio slučaj za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića. No Georgijev smatra kako su upravo portali dobro sredstvo da se novinari nezavisnih medija zaštite od takvog sistema budući da kao svoju platformu koriste Internet, kojeg je zbog velike dostupnosti i brzine protoka informacija, jako teško kontrolirati.  Urednik portala e-Balkan Darko Ivanović izjavio je kako još uvijek nema sličnih problema budući da glavešine iz crnogorske državne garde zbog svoje informatičke nepismenosti praktički i ne znaju za postojanje njihovog portala.

Darko Ivanović: Glavešine iz crnogorske državne garde zbog svoje informatičke nepismenosti praktički i ne znaju za postojanje e-Balkana

Država je u regionalnoj jadikovci došla na red i kada se na repertoaru našlo pitanje financiranja nezavisnih i neprofitnih medija. Za razliku od Hrvatske, u kojoj se neprofitni mediji velikim dijelom financiraju iz sredstvima Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, i Crne Gore u kojoj postoji slična potpora, ali tek u iznosu od tisuću eura, nezavisni portali iz Srbije i BiH su još uvijek većinom osuđeni na inozemne donacije. Aleksandar Trifunović i Elvir Padalović iz banjalučkog medijskog projekta Buka potvrdili su kako je Republika Srpska nedavno financirala velik broj medija, no kako su objasnili, oni nisu aplicirali jer su smatrali da bi primanje tog iznosa sa sobom povuklo pitanje kredibiliteta njihovog medija. "U ovom slučaju nije riječ o nikakvoj skeptičnosti budući da je za vrijeme predizborne kampanje izašlo na vidjelo kako je nemoguće da domaći mediji dobiju novac od države i nakon toga ostanu nezavisni", potvrdio je Trifunović. Novinari Buke objasnili su kako im situaciju olakšava činjenica što njihov projekt objedinjava tri medija, pa u slučaju i da jedan ostane bez sredstava lako se mogu kanalizirati na ostala dva. Uz to im je od velike pomoći što im se inozemni donatori još uvijek većinom sami javljaju što prepisuju specifičnosti političke situacije u BiH. "Donatori će uskoro početi odlaziti, a budući da ne želimo podilaziti tržištu, morat ćemo se snalaziti na različite načine. Bojimo se i činjenice da našla publika polako počinje gubiti interes za teme koje obrađujemo - etničke sukobe, suočavanje s prošlošću i borbu za ljudska prava", izjavio je glavni urednik Buke.

Žarka Radoja i Dušan Komarčević potvrdili su kako na e-Novine u posljednje vrijeme na životu jedino održavaju kontinuirane donacije čitatelja te kako od države također ne mogu očekivati nikakvu potporu. No iako se okupljanima iz susjednih zemalja financiranje hrvatskih neprofitnih portala od strane državnih institucija činilo privlačnim, H-Alterov urednik i glavna urednica Kulturpunkta Dea Vidović, objasnili su kako unatoč tome što im je potpora Zaklade važna za dugoročnu održivost, ona nije idealna, te kako su se za punu potporu izborili dugoročnim zalaganjem i kritiziranjem načina dodjele sredstava. Potvrdili su kako se ne planiraju prestati boriti dok god budu imali posla s birokratizacijom i nepriznavanjem neprofitnih portala od strane institucija.

Aleksandar Trifunović: Za vrijeme predizborne kampanje izašlo na vidjelo kako je nemoguće da mediji dobiju novac od države i nakon toga ostanu nezavisni

Okupljeni su potvrdili kako zbog nesklonosti donatora, pogotovo Europske komisije, da financiraju online medije postoji opasnost da se nezavisni portali, baš kao i većina udruga civilnog društva, postanu robovi različitih zahtjeva koji se propisuju u projektima. "Problem je u tome što nama nitko ne daje novac kako bismo osvijestili vlastite čitatelje pa se trenutno nalazimo u situaciji u kojoj moramo izaći iz svojih ugodnih novinarskih okvira ako uopće želimo preživjeti", objasnila je Gabrijela Ivanov iz Fox Feminae. Sličnog mišljenja je i Vidović koja je upozorila kako se od neprofitnih portala očekuje da funkcioniraju po neoliberalnoj matrici pod okriljem civilnog društva. Jedini spas u toj situaciji urednica Kulturpunkta vidi u vještini novinara da okrenu zahtjeve iz projekata u vlastitu korist. Dodatan problem čini i komplicirana birokratizacija Europske unije koja je prema riječima Kristine Ćorić iz Abrašmedia dovela do toga da čak 70 posto aplikanata iz BiH nije znalo popuniti osnovne formulare.

Rasprava o (nepostojećoj) zaštiti autorskih prava na internetu je sa sobom povukla pitanje načina međusobnom preuzimanja tekstova. Unatoč uobičajenoj praksi da većina sudionika konferencija već godinama prenosi tekstove prijateljskih portala, redakcija e-Novina nedavno je na osnovu tekstova preuzetih portala s Peščanika i Poskoka zaradila tužbu za klevetu od Emira Kusturice. Ta činjenica sudionike je potakla na raspravu imaju li pravo međusobno jedni drugima mijenjati uredničku opremu. Jelena Berković iz GONG-a potvrdila je kako je Hrvatska jedina zemlja iz regije koja je u jeku usklađivanja svoje regulative s onom Europske unije počela raditi na zaštiti autorskih prava novinara, ali i urednika. Budući da se ta regulativa još uvijek ne provodi, press clipping tvrtke su jedine koje za sada plaćaju za preuzimanje tekstova. Kako su isključivo novinari nosioci svojih autorskih prava, u idealnim uvjetima bi učlanjenjem u propisanu organizaciju dobivali paušalu za njihove tekstove koje su preuzeli drugi mediji. 

Unatoč izazovima u vidu različitih registracija medija, nepostojanju medijske politike u zemljama bivše Jugoslavije, zakonske neujednačenosti među državama i nesklonosti donatora da financiraju isključivo medijsku djelatnost, prva regionalna konferencija nezavisnih i neprofitnih portala, osim prijateljskog druženja urodila je i prijedlogom za sastavljanjem neformalne mreže portala koja će zajedničkim naporima raditi na rješenju navedenih problema. Okupljeni su si u zadatak dali i skoro lobiranje pred europskim institucijama preko kojih bi napokon mogli stvoriti jačanje kapaciteta na nacionalnim razinama.


Foto: Buka

konferencija-3.jpg konferencija-3.jpg

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu zahvaljuje Otvorenom društvu za potporu kojom je omogućeno održavanje ove konferencije, kao i Zelenoj akciji na ustupljenom prostoru.

<
Vezane vijesti