Uzvikujući ime Ivana Mamića, mladića kojeg je u proljeće ove godine na zagrebačkom Jarunu usmrtio policajac, četrdesetak sudionika povorke se, nakon okupljanja na Trgu kralja Tomislava, već tradicionalno uputilo do Trga žrtava fašizma. Tamo su organizatori pročitali svoj proglas.
"Nije slučajno da dva najznačajnija povećanja policijskih ovlasti dolaze upravo u jeku ekonomske krize kada se povećavaju socijalni nemiri i država sve teže drži narod pod kontrolom. Zakonom donesenim u ljeto 2009. godine policijske ovlasti su bitno proširene pa je tako policija dobila pravo da ograničava kretanje i izdaje naredbe građanima ako sama procijeni da ugrožavaju sigurnost štićenih osoba i štićenih zgrada", poručili su Mladi antifašisti. Objasnili su kako je prema naputcima iz Vlade policija nakon donošenja zakona krenula i u nabavku nove opreme, posebno namijenjene za borbu protiv prosvjednika. "Korištenje tih povećanih ovlasti najbolje smo mogli vidjeti u prvoj polovici prošle godine kada je policija masovnim uhićenjima pokušavala spriječiti prosvjednike u obrani Varšavske ulice".
"Narodni prosvjedi početkom ove godine su pokazali vladajućim elitama da čak ni relativno nedavno povećanje policijskih ovlasti neće biti dovoljno za sprječavanje bunta narodnih masa. Zbog toga je ponovno mijenjan Zakon o kaznenom postupku, pa tako policija sada može tajno ulaziti ljudima u domove, prisluškivati telefone, prikupljati, presretati i snimati računalne podatke te postavljati mikrofone i kamere bez da će ju itko nadzirati ili da će ikome polagati račune", rekli su organizatori.
Zbog novog zakona policija može bez naloga suda vidjeti s kime građani razgovaraju ili kome šalju SMS poruke te gdje ste se tada nalazili, dok se sadržaj SMS poruka i razgovora smije nadzirati i pohranjivati isključivo temeljem sudskog naloga za tzv. prisluškivanje. Jedna od najvažnijih razlika u novom kaznenom postupku je da istragu, odnosno postupak prikupljanja dokaza prije podizanja optužnice i početka suđenja, provode tužitelji, a ne suci istrage, kako je to bilo do uvođenja zakona.
"Ako promatramo podatke koje je dao MUP za razdoblje od prethodne dvije godine, 2009. i 2010. godine, tada možemo vidjeti da se upotreba sredstva prisile od strane policajaca povećavala s 3684 na 3749 puta, dok se istovremeno broj utemeljenih pritužbi na rad policije smanjio jer je s obzirom na prethodno jačanje policijskih ovlasti ogromna većina pritužbi odbačena", rekli su organizatori.
Pararelno je s izmjenom zakona u Zagrebu, pod krinkom borbe protiv prometnih prekršaja, započelo legalno danonoćno špijuniranje građana. Bez ikakve javne rasprave ili obavještavanja šireg dijela javnosti Grad Zagreb je, u dogovoru s policijom, prije više od godinu dana odlučio kupiti 225 kamera i postaviti ih na 75 lokacija po cijeni od 21 milijun kuna. "Kamere koje su postavljene bez ikakve javne rasprave narušavaju sigurnost građana, a omogućuju legalno špijuniranje, što dokazuje da je Hrvatska policijska država. Opravdanje da se tako utječe na smanjenje kriminaliteta ne stoji jer je u Londonu, na mjestima na kojima je postavljeno preko 10 000 kamera, razriješeno tek tri posto razbojstava, pljački i ostalih kriminalnih radnji", zaključio je Mario Šimunković iz Udruge mladih antifašista.
