U Zagrebu se okupilo tridesetak prosvjednika koji su uz pratnju većeg broja policajaca s Cvjetnog trga krenuli u šetnju Ilicom sve do Britanskog trga gdje je pročitana izjava Inicijative. Okupljene je zatim svojom pjesmom uveselio belgijski folk bend "D'onderhond".
Prvotna ideja okupljenih oko Inicijative bila je organizirati prosvjed ispred srpskog veleposlanstva, no kako se ono nalazi na Pantovčaku, naslonjeno na Ured predsjednika, nepopularni Zakon o javnom okupljanju im je to onemogućio. Tek su trojica delegata u pratnji dvojice detektiva krim policije otišli do veleposlanstva gdje su u poštanski sandučić ubacili prosvjedno pismo i letak. Delegati su pismo željeli osobno predati veleposlaniku, no u Policijskoj upravi zagrebačkoj dano im je na znanje kako veleposlanik ne želi s njima stupiti u kontakt.
Organizatori tvrde da su očekivali još manji odaziv na prosvjedu jer, kako kažu, u Zagrebu se na akcijama ovakvog tipa ne može očekivati puno ljudi.
"Budimo realni, ovo nije neki mainstream događaj na kojem "svi borci za ljudska prava moraju biti viđeni". Ovo je prosvjed protiv policijske represije, ovo je prosvjed potpore anarhosindikalistima optuženim za "međunarodni terorizam". Mislim da sama tema prosvjeda podrazumijeva malen odaziv", naglasio je Zvonimir, član Mreže anarhosindikalista/kinja Hrvatske (MASA).
Okružni sud u Beogradu taj čin okarakterizirao je kao krivično djelo međunarodnog terorizma. Sudac im je tom prilikom odredio trideset dana pritvora opravdavajući to strahom da bi osumnjičeni mogli pobjeći ili utjecati na svjedoke. Zanimljivo je da su većina uhićenih članovi Anarhosindikalističke inicijative (ASI), srpske sekcije Međunarodnog udruženja radnika i radnica, od prije poznati srpskoj javnosti, zbog pojavljivanja u medijima, a sami odvjetnici optuženih navode kako policija nema slučaj protiv njih. Uputivši otvoreno pismo javnosti uhićenja je osudila i grupa profesora Beogradskog univerziteta i javnih ličnosti iz kulture u kojem izražavaju zabrinutost zbog najave da će protiv šestoro osumnjičenih za napad biti podignuta optužnica koja ih tereti za djelo međunarodnog terorizma.
Ta grupa istakla je kako je tijekom prosvjeda 21. veljače 2008. godine nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, zapaljena ambasada SAD u Beogradu, a osim znatnog oštećenja zgrade, jedan od napadača je pritom i poginuo. Takvo različito pozicioniranje organa gonjenja prema ta dva slučaja nazvali su paradoksalnim Nakon ovog događaja postoji bojazan kako bi Srbija tim putem mogla uvesti novu praksu kažnjavanja. Sa sličnim problemom susreli su se i američki anarhisti/ce koji su nakon 11. rujna 2001. i sveopćeg straha od terorizma u policijskim krugovima bili poznati i kao ''domaći teroristi''.
Potaknute ovim događajem, ovih dana u aktivističkim krugovima krenule su rasprave o ispravnosti, odnosno neispravnosti korištenja nasilnih metodama kao što je bacanje molotovljeva koktela.
"Osobno smatram da je korištenje takvih metoda štetno jer jedino što one uspijevaju jest pojačati represiju nad progresivnim društvenim snagama, a to su u ovom slučaju srpski anarhosindikalisti. Ako pogledamo što se sve u medijima pojavljivalo zadnjih dana, vidljivo je da svi samo pričaju o tome kako su anarhosindikalisti, navodno, bacili dva koktela na grčko veleposlanstvo Grčke, a nitko ne spominje sav njihov rad, trud i borbu za poboljšanje položaja radničke klase u Srbiji. Takve metode mogu jedino skrenuti pažnju na neki problem, odnosno mogu izazvati medijsku senzaciju, ali ne mogu riješiti sam problem", naglasio je član MASA-e.
