Ni popravljena verzija prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima nije prihvatljiva, jer bi se njegovim usvajanjem smanjila kontrola gradnje u najosjetljivijim krajolicima Hrvatske te praktički dokinuo javni uvid i participacija u projektima, smatraju GONG, Transparency International Hrvatska, Zelena akcija, Pravo na grad i Udruženje hrvatskih arhitekata koji su danas pred novinarima urudžbirali primjedbe u Ministarstvu gospodarstva. Udruge su istaknule kako je najbolje cijeli zakonski prijedlog odbaciti, a kako se uručene primjedbe bave smanjenjem štete, a ne povećanjem dobiti za koju smatraju da ne postoji.
Bernard Ivčić, Zelena akcija: Ovo je još jedan u nizu štetnih i nepotrebnih zakona. Smatramo da je upravo za osiguravanje investicija ovo korak u suprotnom smjeru. Energiju je trebalo uložiti u sređivanje administracije, kao i eliminiranje korupcije na lokalnoj i nacionalnoj razini. Ovaj zakon, međutim, sam sadrži cijeli niz koruptivnih elemenata. Tako su kriteriji za proglašenje nekog projekta strateškim izrazito neprecizni. Navodi se da projekt treba doprinositi "zapošljavanju većeg broja osoba" što otvara mogućnost proizvoljnog tumačenja. Također, sastav povjerenstva je nepoznat. Zakon precizira tko su četiri člana, a za ostale se ne zna. Iluzorno je donositi ovakav zakon o navodno strateškim investicijama ako Hrvatska nema ni osnovnu razvojnu strategiju i ne znamo koja je uopće vizija strateškog razvoja zemlje.
strateske2-zelenaakcija.jpg
Hrvoje Hrabak, Udruženje hrvatskih arhitekata: Kako već mjesecima ponavljamo, i ova verzija zakonskog prijedloga predviđa dokidanje obaveze provedbe urbanističkih planova za sve ono što se proglasi strateškim projektom. To je nerazumna i kriva odluka, kojom se gubi minimalna količina kontrole javnosti nad razvojem u prostoru kao i utjecaj lokalne zajednice na prostor o kojem bi trebali odlučivati. I mi arhitekti uvijek brinemo o investitorima, ali ovakav zakon zapravo povećava rizik za investiciju. Bez izrade provedbenih urbanističkih dokumenata nema nikakve sigurnsoti za uklapanje u postojeću infrastrukturu, za bilo kakvo usklađivanje sa susjednim projektima, a nanosi se i ozbiljan udarac javnoj transparentnosti i javnoj prihvatljivosti. Izrada i provedba urbanističkih planova se za pojedine projekte može olakšati, ali ukidanje obaveze izrade je neshvatljiv postupak koji svima donosi samo štetu.
Duje Prkut, GONG: Jedan od problema hrvatskog političkog sustava je neadekvatno upravljanje sukobom interesa. To se upravo vidi u ovom zakonskom prijedlogu kojim se predviđa da uzak krug ljudi donosi odluke koje se tiču resura o kojima treba brinuti cijela politička zajednica. Budući da zakon ima ovoliko manjkavosti, postojat će daleko veći otpor za investicjske projekte koji se odaberu. Zakon treba biti daleko kvalitetniji da bi javnost imala povjerenja u njega kao i u odluke koje se donose. Isključenje javnosti ide na štetu samog nacrta zakona i onoga što se s njim želi postići. Ako je riječ o lokalnom projektu, o kojemu odluku donosi predstavnik izvršne vlasti, zajedno s nekoliko ministara, a postoji prijašnje poznanstvo s investitorom, možete misliti kakva će biti reakcija javnosti i medija. U Hrvatskoj postoje klijentelističke mreže, to se ne smije zaboraviti.
starteske3-zelenaakcija.jpg
Nives Miošić, GONG: Cilje zakona je navodno uklanjanje administrativnih barijera za investitore, no istovremeno su u samom postupku donošenja baš ovog zakona pred građane stavljene nove administrativne barijere. U prvom krugu javne rasprave čak je trideset posto primjedbi odbijeno bez razmatranja, jer navodno nisu dostavljene na propisanom obrascu. Takav obrazac ne postoji ni u kakvoj dosadašnjoj proceduri. Očekujemo od Vlade da saborskim zastupnicima predstavi sve primjedbe koje su pristigle bilo kojim putem jer oni imaju i pravo i obavezu čuti što su građani rekli. Ne smije se zanemariti ni struka, a zanimljiv je podatak da nisu razmatrani ni komentari Društva arhitekata Dubrovnika zato što nisu dostavljeni na tom obrascu, a oni su se ticali upravo projekta golfa na Srđu.
Marina Škrabalo, GONG: Pozivamo sve strukovne udruge, građane i građanke koje brine kako se tretiraju investitori, ali i kako se Hrvatska razvija i kako se tretiraju naši javni resursi da ne potonu u sezonu kiselih krastavca, jer je javna rasprava otvorena do 30. srpnja. Zahtijevamo od Ministarstva godpodarstva da sve komentare obradi i predoči javnosti. Uz to, Zakon se poziva na članak 2. Ustava kao na svoju ustavnu osnovu, a taj članak kaže da o upravljanju prirodnim i kulturnim bogatstvima odlučuju narod i Sabor. Ovaj prijedlog ne predviđa ulogu ni naroda niti Sabora. Otvara se pitanje ustavnosti, kao i u vezi suspenzije prava lokalne zajednice na odlučivanje o prostoru. Zato će oko ovoga zakona posla imati i Ustavni sud.
Civilno društvo podržali su i Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata i Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske najavivši veću suradnju udruga i sindikata na području javnih dobara.
