U smirujućoj ličkoj prirodi, kada se od sela Srb u općini Gračac lošom i uskom makadamskom cestom uspnete šest kilometara uzbrdo, dolazite u Ajderovac. Ovom u ratu raseljenom selu život je vratila mlada obitelj Keča-Desnica koja ovdje stalno živi od 2005. godine unatoč tome što uz lošu cestu, ni uništena električna mreža nije nikada osposobljena. Iako je urbanim ljudima teško zamislivo da u bespućima hrvatskih ruralnih krajeva još uvijek postoje sela koja nisu spojena na električnu mrežu, prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP, Ajderovac je samo jedno od 126 naselja u kojima bez struje živi oko 500 kućanstava.
Međutim, obitelj Keča-Desnica, uz pomoć udruge Una iz Srba, UNDP-a i tvrtke EnergyPLUS iz Ludbrega, instalacijom solarne elektrane jačine 5 kW na krov štale ovoga se mjeseca ipak približila uvjetima života kakve odavno ima većina drugih građana Hrvatske.
"Kada smo se vratili u selo sve je bilo zapaljeno pa smo sami polako obnovili imanje, ali struju nismo nikako uspjeli riješiti. Obraćali smo se raznim institucijama, ali one nisu vidjele ekonomsku isplativost u obnovi električne mreže. Međutim, pomoć nam je stigla s druge strane. Drugi put u životu radujem se struji. Prvi put kada je struja stigla u selo 1974. godine još nisam išla u školu", ističe Mileva Desnica.
U teško pristupačnom planinskom području obitelj se bavi stočarstvom. Na svom imanju od 28 hektara drže sto ovaca, dvadeset krava i tri konja, a žele se baviti i ruralnim turizmom. Muzilice, laktofriz i hladnjaci za čuvanje sira i hrane trebali su i do sada struju, pa se obitelj služila naftnim agregatom. Uz pomoć njega struju su imali tri sata dnevno potrebnih za strojeve na imanju, ali su za to malo struje trošili četvrtinu svih svojih mjesečnih prihoda.
Djeca obitelji Keča-Desnica, sedmogodišnji Uroš i petogodišnja Milica, odrasli su trčeći po livadama i hraneći životinje na imanju umjesto crtića i video igrica. Uroš polazi osnovnu školu u Srđu do koje ga svakog jutra vozi školski minibus. Međutim, od petog razreda Uroš će morati još dalje putovati, sve do Gračaca, jer škola u Srđu ima samo prva četiri razreda. U ličkoj idili nije uvijek jednostavno organizirati život.
"Imamo samo jednog susjeda zimi, a do drugih naseljenih kuća ima pet kilometara. Ponekad se osjećamo bespomoćni. Put zimi nije uvijek prohodan, liječnika nema u blizini. Također, djeca nemaju društvo pa kada god možemo povedemo ih u Srb da se igraju u parku s drugom djecom", opisuje Desnica čiji suprug Perica Keča ističe da zapravo nisu imali izbora osim poljoprivrede. "U Srbu nema posla. Svi se bave samo šumarstvom ili poljoprivredom. U sustavu smo obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava već pet godina i sve dobro funkcionira. Uz struju će nam posao biti puno lakši. Nema više posla oko nabavke i sipanja goriva, popravka agregata. Lako se naviknuti iz lošega u bolje", kaže Keča.
Samostalni fotonaponski sustavi mogu omogućiti elektrifikaciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u udaljenim područjima Hrvatske uključujući mnogobrojne hrvatske otoke i planinska sela.
UNDP se uključio u ovu priču s namjerom da stvore ogledni primjer kako samostalni fotonaponski sustav može omogućiti elektrifikaciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u udaljenim područjima Hrvatske uključujući mnogobrojne hrvatske otoke i planinska sela. "Ova obiteljska elektrana pokazuje cjenovnu isplativost, s obzirom da je višestruko jeftinija od standardnih priključaka na električnu mrežu", ističe UNDP.
Klasična elektrifikacija koja uključuje ponovnu uspostavu i obnovu strujne mreže za nemali broj ljudi iz 126 naselja koji u Hrvatskoj još nemaju pristup električnoj energiji zahtijevala bi investiciju od otprilike 6,5 milijuna eura, trošak koji je preskup. S druge strane, ova obiteljska elektrana u Ajderovcu vrijedi oko 180 tisuća kuna. 50 tisuća donirao je UNDP uz pomoć Nizozemskog veleposlanstva, a ostatak je donacija tvrtke Zvonka Magića iz Ludbrega, EnergyPLUS.
Budući da u Ajderovcu povremeno ili stalno živi sedam obitelji, u slučaju dodatnih potreba za električnom energijom postavljeni sustav omogućuje proširenje instalirane snage, postavljanjem dodatnih fotonaponskih panela ili malih vjetroagregata. Rad ove male solarne elektrane možete uživo pratiti putem "sunčanog portala" tvrtke EnergyPLUS, a pokazuje da je elektrana gotovo stalno aktivna. "Ako duže vrijema nema sunca uključit će se dodatne baterije te će se struje svejedno biti. U slučajevima dugotrajnog lošeg vremena zimi, primjerice desetak dana, sustav je spojen i na agregat koji se u takvim uvjetima može aktivirati kao dodatno osiguranje da struje nikada ne ponestane", objašnjava Robert Pašičko iz UNDP-a.
Solarna elektrana u Ajderovcu otvorena je za javnost te će se moći razgledavati u okviru obrazovnih aktivnosti Solarnog edukacijskog centra u Zadru, uz prethodnu najavu i dogovor s udrugom Una iz Srba. Solarni edukacijski centar kojeg je pokrenuo UNDP, u suradnji sa Zadarskom županijom i Strukovnom školom "Vice Vlatkovića", pruža informacije građanima o obnovljivim izvorima energije i tehnologijama te nudi programe obuke za montere i instalatere različitih solarnih sustava, jedno od zanimanja koja bi u skoroj budućnosti moglo biti vrlo traženo, jer kako je istaknuto na otvaranju solarne elektrane u Ajderovcu u petak, riječ je "o energiji koja ne zagađuje, nije bučna, gotovo nema nikakvog održavanja i nakon prvog troška ostaje trajno besplatna".
"Primjer Ajderovca na praktičan način ilustrira značenje održivog razvoja jer u sebi sadrži sve tri njegove komponente: zeleni gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i društvenu osjetljivost. Stoga je naš kratki film Pozdrav iz Ajderovca vrsta razglednice iz Ajderovca za sudionike globalne konferencije o održivom razvoju koja se od 20. do 22. lipnja održava u Rio de Janeiru u Brazilu", izjavila je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj.
