Budući da u klasi prekarijata većinu čine žene, one su češće nezaposlene, manje plaćene, a dobar dio njih radi u potplaćenom sektoru. Uz sve to, hrvatskim poslodavcima nije nimalo strana ni diskriminacija rodilja.

Diskriminacija trudnica i rodilja fenomen je koji nije nimalo stran hrvatskim poslodavcima - upozorila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, tijekom predstavljanja svog izvještaja za 2011. godinu. Takvu praksu na svojoj koži osjetila je Jelena P., čiji je pravi identitet zbog mogućih posljedica ostao poznat redakciji H-Altera. Ova majka dvoje djece već deset godina radi u zdravstvenom sektoru kod istog poslodavca i nekoć je bila glavna za svoje područje u firmi. No nakon što je rodila prvo dijete, situacija je otišla u suprotnom smjeru. "Nakon godinu dana od poroda vratila sam se na posao, no zbog djeteta sam često bila na bolovanju. Šefica me konstantno nazivala i prijetila da moram dati otkaz, budući da mi ga ona sama nije mogla dati jer bi u tom slučaju izgubila pravo od Ministarstva da se netko drugi zaposli na moje mjesto", prisjeća se Jelena.

No njena šefica nije primjenjivala takvu praksu na muškog kolegu koji je također dobio dijete. "Bez njenog znanja je znao ostajati doma s djetetom i nakon dan dva se pojaviti na poslu kao da se ništa nije dogodilo. No on je dobio samo usmenu opomenu", tvrdi. Jelena se trenutno nalazi na drugom porodiljnom dopustu, no umjesto čestitke, deset dana nakon poroda dobila je novu dozu prijetnji. "Priopćeno mi je, da ako mislim i s ovim djetetom ići toliko na bolovanje, da izvolim naći dadilju ili ću u suprotnom ovoga puta stvarno dobiti otkaz", kaže majka, koja, za razliku od nekih svojih kolega, u deset godina nikada nije dobila božićnicu, regres i više od osamnaest dana godišnjeg. Za razliku od ove majke dječaka i djevojčice, njen već spomenuti kolega je nakon drugog djeteta dobio premještaj u blizini mjesta stanovanja.


milidrag_smid.jpg milidrag_smid.jpg

"Sadašnje i buduće rodilje, mlade žene i majke realno su u 'šizofrenoj' poziciji - od njih se očekuje da budu brižne majke svojoj djeci i visokoproduktivne radnice svom poslodavcu. Ženska biološka funkcija rađanja poželjna je i naizgled visoko društveno cijenjena. Međutim, ta je uloga, ekonomski govoreći, 'skupa'", objašnjava Jagoda Milidrag Šmid iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. "U osnovi, radi se o sukobu dva principa: principa konkurentnosti i principa solidarnosti. Ta dvostrukost, nespremnost javnih vlasti da pruže snažniju društvenu potporu majčinstvu, a s druge strane pritisak poslodavca vođen njegovim uskim, profitnim, interesom, prelama se upravo na sudbinama žena", kaže Milidrag Šmid te dodaje kako se od žena očekuje da nose dvostruki teret - proizvodnje profita za poslodavca uz što manje troška i odgovornost za biološki opstanak nacije, uz sve manju podršku (socijalne) države.

ivana_radacic.jpg ivana_radacic.jpg

Osim što smatra da bi postojeću situaciju olakšalo podupiranje muškaraca da se aktivnije uključe u brigu oko djece, Ivana Radačić, znanstvena suradnica Instituta Ivo Pilar, kaže da bi probleme dodatno olakšala dostupnost službi koje se brinu za djecu, odnosno fleksibilnije radno vrijeme dječjih vrtića, produljeni boravci u školi, ali i izgradnja vrtića na radnim mjestima. "Uz sve to, potrebno je plaćati poslove skrbi i rad u kućanstvu, odnosno činiti ih dostupnijima kroz smanjenje poreza na dohodak i druge fiskalne mjere", smatra Radačić.

No osim diskriminacije rodilja, izvještajem pravobraniteljice potvrđeno je da, unatoč većoj obrazovanosti, žene u Hrvatskoj i dalje čine većinu nezaposlenih, da su podzastupljene u upravljačkim strukturama, da mnoge od njih rade u potplaćenom sektoru, te da za isti posao godišnje zarade gotovo sedam tisuća kuna manje od muškaraca. Jagoda Milidrag Šmid takvu situaciju objašnjava time što u klasi koja se stvara pred naletom neoliberalnih "mantri", klasi prekarijata, većinu čine upravo žene. Kaže kako se posao s nepunim radnim vremenom javno prikazuje kao onaj koji odgovara ženama zbog navodnog lakšeg uravnoteženja obiteljskih i profesionalnih obveza. "Pri tome se prešućuje da part time posao znači nižu plaću, da sužava mogućnost usavršavanja u struci, obrazovanja i napredovanja u karijeri, ali zato povećava šanse za bijedu u starosti. Živimo, svi zajedno, u vrijeme dominantne neoliberalne, a da uopće ne propitujemo doprinos te iste doktrine reprodukciji podređenosti žena i njihovoj diskriminaciji u svijetu rada", objašnjava Milidrag Šmid.


cakardic.jpg cakardic.jpg

Budući da se tijekom posljednjih dvadeset godina neoliberalni udar na javni sektor i položaj radništva u hrvatskom društvu posve nesmetano aplicirao, Ankica Čakardić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da je pomalo začuđujuće što pravobraniteljica ističe da žene i dalje čine većinu nezaposlenih i rade u potplaćenom sektoru. "Ako se netko imalo ozbiljnije bavi feminističkom problematikom, vrlo lako primjećuje činjenicu da ne samo da su žene 'i dalje' potplaćene i nezaposlene, već će one u uvjetima postojećih kapitalističko-patrijarhalnih odnosa to biti sve više. Upravo stoga i govorimo o rastu feminizacije siromaštva. Budući da se strategije deindustrijalizacije sve progresivnije provode i da su žene mahom zaposlene u javnom sektoru i uslužnim djelatnostima, koje mjere štednje i otpuštanja najviše zahvaćaju, ženska nezaposlenost u tržišnoj sferi, naglašeno financijalizirajućoj, će sve više rasti", upozorava Čakardić.

sarnavka.jpg sarnavka.jpg

Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. smatra da trebamo još dvjesto godina, i to samo ukoliko danas počnemo zbiljski na drugačiji način govoriti o spolu i rodnim identitetima, kako bismo uistinu prestali sa stereotipnim razumijevanjem i diskriminacijom na osnovi spola. "Tek su časne iznimke osobe koje misle da spol ne određuje našu inteligenciju, sposobnost i kreativne potencijale - većina drži da žene trebaju obavljati sve kućanske poslove, brinuti o djeci i raditi poslove koji su primjereni ženama. Stoga ne čudi što žene manje zarađuju, bivaju diskriminirane na svakom koraku i nisu shvaćene ozbiljno", upozorava aktivistiknja te dodaje da  posebno rastužuje što u omalovažavanju kompetencije žena vrlo često zdušno sudjeluju i same žene koje bespogovorno pristaju na patrijarhalni sustav vrijednosti.

Iako je saborsku raspravu o izvješću o lanjskom radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova obilježio homofobni istup HDSSB-ovca Zorana Vinkovića, naposljetku su svi klubovi saborskih zastupnika prihvatili izvještaj. U raspravi je bilo riječi i o stereotipima, pa je SDP-ova Gordana Sobol navela primjer HTV-a i glavnog urednika Brune Kovačevića. On je, naime, u intervjuu predstavljao program za žene koji će se emitirati za vrijeme Europskog prvenstva u nogometu. "Žene, majke, sestre i kćerke, vi ste valjda preglupe da gledate nogomet i da sudjelujete u navijanju, da i ne daj Bože i komentirate pojedine nogometne utakmice. To je rezervirano za vaše muževe, a vi eto imate priliku da se bavite onime što najviše volite, odnosno da gledate ljubiće, Seks i grad, Potrošačko društvo, peglate kartice i slične stvari", ironično je rekla Sobol.

Ankica Čakardić: Gordana Sobol indirektno ironizira patrijarhalnu shemu reprezentacije žene, a program stranke čija je članica podržava neoliberalnu agendu koja generira obespravljenost žene radnice

No unatoč ugledu kojeg Sobol uživa na području afirmacije ženskih prava, Ankica Čakradić smatra kako je njen istup višestruko problematičan. "S jednu stranu, on igra na sigurno, tj. upućuje na stereotipizaciju koju liberalistički pogled na rod uvijek ističe, a s drugu stranu 'žensko pitanje' ostavlja na razini identitetske dosjetke. Posve reducirano, ostaje se na apolitičkoj razini identiteta bez imalo smisla za sistemsku kritiku", tvrdi Čakardić te dodaje kako Sobol indirektno ironizira patrijarhalnu shemu reprezentacije žene, a program stranke čija je članica podržava neoliberalnu agendu koja generira obespravljenost žene radnice i njezinu dvostruku opresioniranost - spolnu i klasnu. "Osim što govori o klasičnoj heteronormativnoj slici obitelji u kojoj spominje muževe, majke, sestre i kćerke, ona se cinično šali sa samorazumljivom zgodom 'peglanja kartice' u vrijeme kada ljudi mjesecima ne dobivaju plaće. I posljednji paradoks, njezin konstrukt žene 'urbanoga tipa' se tobože mora moći razračunati s konzumerističkim modelom uvjetovanosti koju baš socijaldemokracija provodi. Upravo je indikativno kako gospođa Sobol uspijeva kritizirati seksističke izjave Brune Kovačevića, a pritom ne čini ništa u strateškom smislu aktiviranja socijalnih aparatura koje su čak i nominalno dio programa stranke čija je članica. Posve suprotno, ona je dio neoliberalne agende koja strukturno slabije, uključujući i žene, još više iscrpljuje. Drugim riječima, mudro je isticati tuđe ispade koji se medijski bilježe, ne bi li se na taj način fokus preusmjerio s ključnih problema koji se niti ne imenuju, a kamoli politički tretiraju", zaključila je Čakardić.


internews.jpg
<
Vezane vijesti