Nazire li se kraj ustavno-pravnoj trakavici koja traje već 25 godina, a u glavnim ulogama ima pro-life aktivistkinju Ružicu Ćavar, Ustavni sud i zainteresiranu hrvatsku javnost kao publiku, koja s nestrpljenjem čeka na rješenje slučaja o abortusu?
Kada je Ružica Ćavar, predsjednica udruge Hrvatski pokret za život i obitelj, 1991. godine podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece s Ustavom i drugim propisima, malo je tko mogao pomisliti da se taj sud niti nakon četvrt stoljeća neće očitavati o predmetu. Jasna Omejec, sadašnja predsjednica Ustavnog suda, za H-Alter potvrđuje da Nataša Bijelić, CESI: "Ustavni sud je 2009. godine poslao upit KBC-u Zagreb u kojem se traži stav medicinske struke o pobačaju i odgovor na pitanje 'kada počinje život'. Stav Etičkog povjerenstva KBC Zagreb bio je da život počinje 'spojem muške i ženske spolne stanice', odnosno začećem"je sudac izvjestitelj intenzivno radio na predmetu i da je - koliko je upoznata - predmet obrađen do stupnja da se o njemu može početi raspravljati.
U Americi su se prošloga mjeseca događale kontroverzne stvari po pitanju ženskih reproduktivnih prava. Uz brojne napade na Planed Parenthood, američku neprofitnu organizaciju koja brine o ženskom reproduktivnom zdravlju, američki Vrhovni sud odlučio je razmotriti slučaj Whole Woman's Health vs. Cole te tako otvoriti osjetljivo pitanje pobačaja o kojemu taj sud nije raspravljao već deset godina. No, zanimljiva je stvar kako se točno zna da odluku o teksaškom zakonu koji smanjuje broj klinika za abortus, američki Vrhovni sud donosi u lipnju. Bez obzira na njezin ishod i ideološku obojenost, kako bi neki rekli, stranke koje sudjeluju u sporu ne moraju biti nervozne jer znaju da će ju dočekati na ljeto iduće godine. Kada bismo američki slučaj usporedili s hrvatskim, pojavila bi se prva nelogičnost na koju bismo morali odgovoriti. Kako je moguće da se na jednom slučaju radi 25 godina i da se rok za njegovo rješavanje ne zna ni danas?
Ako se vratimo u prošlost i pokušamo dočarati kako je izgledala kronologija ovog slučaja, izdvojili bismo tri značajne godine za našu kronološku analizu u kojima smo saznali konkretne informacije o slučaju, a to su redom: 1991., 2009. i 2015 godina.
Ružica Ćavar 1991. godine podiže prijedlog za ocjenu suglasnosti zakona s ustavom. Radi se o zakonu koji je u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji stupio na snagu 1978. godine, nakon proglašenja samostalnosti prenesen je u hrvatsko zakonodavstvo,i već 37 godina po njemu funkcionira cijeli proces prekida trudnoće u Hrvatskoj. Od tada, njezin je prijedlog skupljao prašinu na Ustavnom sudu. Zašto je tako i kakav je postupak kada netko podnese prijedlog za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugim propisima govori nam Đorđe Gardašević, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, i pojašnjava zakon o Ustavnom sudu:
"Kada dobije prijedlog za ocjenu ustavnosti nekog zakona, Ustavni sud mora započeti postupak najkasnije u roku od godine dana od podnošenja prijedloga (članak 40. stavak 2.). Obzirom da se radi o 'prijedlogu', Ustavni sud može takav prijedlog ili uzeti u razmatranje ili ne (ali, dakle, u tom roku od godine dana bi trebao odlučiti što će)", objašnjava Gardašević.
Radi se o prvoj, proceduralnoj fazi odlučivanja. Naime, kada eventualno odluči da prijedlog uzme u razmatranje, Sud tek potom prelazi na meritorno odlučivanje (odnosno, prosuđuje je li osporeni zakon u skladu s Ustavom ili ne). Isto tako, kada bi Sud dobio "zahtjev" za ocjenu ustavnosti, morao bi krenuti odmah u odlučivanje u meritumu, ali to pravo podnošenja zahtjeva nemaju privatne osobe, već samo određene institucije.
No, što bi se dogodilo ako sud odluči preuzeti predmet kao što je odlučio u slučaju abortusa?
"Ukoliko odluči preuzeti predmet, Sud tada ima samo jedan tzv. 'instruktivni' rok, koji znači da o predmetu mora odlučiti 'u roku od najviše godinu Sudac Aldo Radolović je zahtjev za mišljenje o pitanju prekida trudnoća uputio svim pravnim i medicinskim fakultetima u Hrvatskoj, a nije se libio upit poslati i svim odsjecima za teologiju Katoličkog bogoslovnog fakultetadana' (članak 33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu). Takav instruktivni rok je samo 'instruktivne' naravi i zapravo nema načina da se Sud natjera da ga poštuje (i inače takvi rokovi postoje u pravu, to nije neuobičajeno, ali svakako dovodi do problema)", zaključuje Gardašević.
Nakon godina šutnje, spomenuti slučaj opet se aktualizira pa tako dolazimo i do druge važne godine u našoj analizi, a to je 2009. U to vrijeme pojedini mediji objavljuju kako je rad na spomenutom slučaju napokon dodijeljen sudcu Aldu Radoloviću. Također se prenose i informacije da je spomenuti za mišljenje o prekidu trudnoće pitao i Etičko povjerenstvo KBC-a Zagreb, što nam potvrđuje i Nataša Bijelić iz udruge CESI.
"Ustavni sud je 2009. godine, vezano uz ovaj zahtjev, poslao upit KBC Zagreb u kojem se traži stav medicinske struke o pobačaju i odgovor na pitanje 'kada počinje život?'. Stav Etičkog povjerenstva KBC Zagreb bio je da život počinje 'spojem muške i ženske spolne stanice', odnosno začećem", objašnjava Bijelić
Opet je nekoliko godina bilo potrebno za skupljanje svih podataka s različitih strana. Sudac Aldo Radolović je zahtjev za mišljenje o pitanju prekida trudnoća uputio svim pravnim i medicinskim fakultetima u Hrvatskoj, a nije se libio upit poslati i svim odsjecima za teologiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Što nas dovodi i do 2015. godine, u kojoj raspolažemo s prvom konkretnom informacijom vezanom za rasplet slučaja starog 25 godina. Izjavu predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec prenosimo u cijelosti:
"Mogu potvrditi da je na predmetu sudac izvjestitelj intenzivno radio i da je - koliko sam upoznata - predmet obrađen do stupnja da se o njemu može početi raspravljati. S druge strane, ne mogu sa sigurnošću reći kad će se o njemu početi raspravljati. U svakom slučaju, nastojat ću da ga obradimo do isteka mandata većem broju ustavnih sudaca u ovom sazivu Ustavnog suda, to jest do lipnja 2016. Hoće li se to stvarno dogoditi, ne ovisi o meni nego o sjednici Suda", kaže Omejec.
Nakon 25 godina možda svjedočimo kraju ove pravne trakavice. U razgovoru s ustavnopravnim stručnjakom Gardaševićem saznali smo da trajanjem i duljinom rada na rješavanju ovog predmeta Ustavni sud nije prekršio nikakav zakon. To mu omogućuje interaktivni rok koji zapravo i nije pravi rok u striktnom smislu i nema sankcija za njegovo prekršenje. No, to ne znači da se svjesno izbjegavanje rada na predmetu od strane Suda ne može nazvati sramotnim. Činjenica je da to što se Ustavni sud toliko dugo nije odredio po pitanju pobačaja neprekidno perpetuira to isto pitanje, umjesto da ono bude na ustavnopravnoj razini riješeno. O tome najbolje svjedoči i skandalozni prošlogodišnji slučaj u kojemu je Porezna Kako je moguće da se na jednom slučaju radi 25 godina i da se rok za njegovo rješavanje ne zna ni danas?uprava odbila Centru za ženske studije priznati odbitak od poreza zbog uplaćene donacije. Porezna uprava to je obrazložila zalaganjem Centra za pravo na pobačaj koje je, po tumačenju poreznika, neustavno jer je Ustavom Republike Hrvatske propisano da svako ljudsko biće ima pravo na život.
O abortusa tako se očituju svi osim Ustavnog suda, koji već punih 25 godina pokušava smisliti neku pametnu po tom pitanju.
Stvari su se napokon pomakle s mrtve točke, no nakon svega iz mase pitanja iskače ono najvažnije: Kako da čovjek sačuva vjeru u vladavinu prava i pravnu državu kada se jedan slučaj toliko dugo rješava na najvišoj pravnoj instituciji, a za aljkavost nitko ne odgovara?
